Jedna od najomiljenijih turističkih destinacija Beograđana pre ratova devedesetih godina, nesumnjivo je bio Rovinj, a u Rovinju Turističko naselje Beograd.
To je turističko naselje, kaže Miroljub Đenadić, direktor firme „Rekreaturs-Adria“, devedesetih godina podržavljeno, preneto u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju i prodato.
- To naselje, gde je išlo pola Beograda, stvarno, sada se zove Valdanizo - kaže Đenadić.
Kako piše Danas, po raspadu bivše SFRJ, Srbija je polagala pravo na 144 odmarališta samo u Hrvatskoj. Skupština grada Beograda imala je odmaralište u Brelima i dečje odmaralište u Jelsi na Hvaru, a firme i organizacije iz Srbije polagale su pravo i na odmarališta u Tučepima, Rovinju (Mohorovićeva ulica 16), Trpnju ( Kovači), Dubrovniku ( Vlaha Bukovca 33), Gradacu, Primoštenu, Rogoznici, Tijesnom, Vodicama, Bolu na Braču... Hrvatska je devedesetih godina, u skladu sa propisima koje je tada donela, nacionalizovala imovinu društvenih preduzeća sa teritorije Srbije, pa i odmarališta. |
- Ali pravni prethodnik Rekreatursa , Interesna zajednica, uknjižena je samo na odmarališta u Srebrenom i u Rovinju, ostala odmarališta uknjižena su na ovdašnje firme kao što je Soko Štark (koji je uknjižen na odmaralište u Milni na Braču), Elektrodistribucija Beograd i drugi - kaže Đenadić.
Rekreaturs je imovinu u Hrvatskoj odvojio od imovine u Srbiji i Crnoj Gori, „u kojoj su nam najveći kapaciteti i gde i dan-danas radimo bez ikakvih problema“, i osnovao preduzeće Rekreaturs Adrija.
Đenadić kaže da je odmaralište u Srebrenom ruševina. - Tamo nema ništa, ali imamo papire. A u Rovinju je lepa situacija. Tamo su i neki hrvatski vlasnici pod navodnicima, jer su odmaralište kupili u dobroj veri od svoje države i po tadašnjim zakonima - kaže on.
Ostavi komentar