Diskreciji švajcarskih bankovnih računa je, čini se, odzvonilo. Zemlja sa dva veka dugom tradicijom brige za bankovne račune bogatih klijenata željnih anonimnosti, posle ustupaka koje je učinila prema američkim vlastima, sada se našla pred sličnim zahtevima EU.
Godinu dana pošto su švajcarske banke bile primorane da otkriju podatke o američkim klijentima koji izbegavaju porez, sada će, čini se, morati da na isti način odgovore i u vezi sa evropskim.
Švajcarska je postigla sporazum sa Nemačkom i Britanijom koji omogućava građanima da plaćaju porez na tajne račune bez objavljivanja identiteta. Ali švajcarske banke su povezane i sa političkim skandalima u Francuskoj, Grčkoj i Španiji, gde se ispostavilo da su, dok se zemlje bore sa krizom i stezanjem kaiša, bogataši trude da svoje milione sklone na mesto zaštićeno od oporezivanja. Evropska komisija stoga želi da Švajcarska prihvati automatsku razmenu bankarskih podataka. |
- Iznos koji se gubi je sto puta veći od pozajmice oko koje smo se nedavno složili za Kipar - primećuje predsednik Evropskog sveta Herman van Rompej.
Pritisak na Bern se povećao otkako su se Luksemburg i Austrija, članice EU, složile da podele sa ostalima podatke o bankovnim računima klijenata, ali pod uslovom da i zemlje van Unije, kao što je Švajcarska, učine isto. Stručnjaci tvrde da su ustupci neizbežni, iako se ne očekuje da se dese preko noći.
Eksperti prognoziraju da bi švajcarski fondovi, bez ikakvih pravila o tajnosti, mogli lako da se “suze” za 20 do čak 40 procenata. Stoga, smatraju švajcarski stručnjaci, odricanje od bankarske diskrecije, trebalo bi da se nadoknadi povoljnijim pristupom tržištu EU.
Ostavi komentar