Broj građana koji pristaju da budu žiranti i dođu u situaciju da, umesto svojih rođaka i prijatelja, otplaćuju kredite, u Srbiji je iz godine u godinu manji. Da smo oprezniji od komšija pokazuje podatak da u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori čak 100.000 ljudi otplaćuje tuđe dugove.
Za više od 2.300 kredita s jemstvom sudovi će u ovoj godini morati da odluče hoće li ih plaćati žiranti ukoliko pravi dužnik to ne može da uradi.
Neke banke daju mogućnost da se dug prepiše članu porodice ili prijatelju, koji će otplaćivati kredit, umesti klijenta. Ovaj vid otplate duga najviše podseća na obaveze žiranata. Neke banke otišle su korak dalje i klijentima daju mogućnost da u slučaju gubitka posla, zamrznu plaćanje rata na dve godine uz obavezu da na svaka tri meseca banci dostavljaju dokaz o statusu zaposlenja. |
Kada su strane banke dolazile na naše tržište, bilo im je bitno da imaju što više sredstava obezbeđenja, pa su tražile žirante, čak i za stambene kredite.
Međutim, prema rečima Radovana Radovanović, savetnika za klijente Sberbanke, ova vrsta obezbeđenja se danas izbegava.
- Mi žirante tražimo samo u posebnim situacijama, ako klijent nije bio uredan po kreditnom birou, ili recimo ako je zaposlenje kod poslodavca na određeno vreme, ili ako je recimo iznos gotovinskog kredita veći od 10.000 evra u dinarskoj protivrednosti - kaže on.
- Klijenti nisu radi da budu žiranti zato što ulaze u opterećenje kao da su sami korisnici kredita - navodi Radovanović.
Ostavi komentar