Tekst objavljen: 01.02.2013 7:46        


Srbija još nema zakon o ličnom bankrotstvu, što bi bio spas za građane koji su zapali u velike dugove, a po procenama bankara, takvih u našoj zemlji ima blizu 100.000 i, zbog loše ekonomske situacije i visoke stope nezaposlenosti, nema naznaka da bi se ta brojka uskoro mogla smanjiti.

Pred dužničkim ropstvom 100.000 građana

Lični bankrot je nešto što štiti građane, običnog čoveka, i jedino što ne može da se desi je da klijent ode u „dužničko ropstvo”, koje je odavno ukinuto, a da ga osude na kaznu zatvora ne mogu – rekao je ekonomista Goran Nikolić.

Po važećim zakonima, kod naplate neizmirenog duga u Srbiji građanima se ne mogu oduzeti odeća, obuća i drugi predmeti za ličnu upotrebu, hrana i ogrev za potrebe dužnika i članova njegovog domaćinstva za tri meseca. Takođe, kod naplate duga, dužniku koji ima stalna mesečna primanja ne može se oduzeti gotovina do mesečnog iznosa koji je po zakonu izuzet od izvršenja, a takođe ne mogu se oduzeti ordeni, medalje, ratne spomenice, priznanja, lična pisma, rukopisi, porodične slike, pomagala neophodna invalidu za obavljanje životnih funkcija. Dužniku se prinudnom naplatom ne mogu oduzeti poštanska pošiljka ili poštanska novčana doznaka upućena izvršnom dužniku pre nego što mu se ona uruči.
S druge strane, bankama uvođenje zakona o ličnom bankrotu ne odgovara, dodao je Nikolić, i naveo da u Srbiji trenutno samo stambenih kredita ima oko 75.000, a od toga svega je 1,5 odsto s kašnjenjem u otplati.

– Za razliku od SAD, gde proglašenjem ličnog bankrota banka klijentu oduzima kuću pod hipotekom za naplatu duga, u Srbiji je hipoteka prvi red obezbeđenja, a drugi red je administrativna zabrana na lična primanja – objasnio je Nikolić.

– Zakonski bi banka mogla klijentu oduzeti stan i kada se zaposli, da mu stavi administrativnu zabranu na platu dok ne isplati ceo kredit – objasnio je on, i dodao da banke tvrde da se u Srbiji u praksi do sada to nije dešavalo.

Lični bankrot ili stečaj omogućava, na način kako se sprovodi u SAD i zemljama EU, fizičkim licima da zadrže deo imovine, dok lični stečajni upravnik daje predlog nadležnom sudu da se proda veći deo i da dužnik otplaćuje deo dugova iz prihoda u budućnosti, tokom narednih tri do pet godina.

Sud otpisuje ostatak dugova, a njegovim reprogramiranjem dužniku se daje mogućnost da lakše izađe iz prezaduženosti.

U vreme svetske finansijske krize, koja je izbila 2008, u SAD je samo te i naredne godine lični bankrot proglasilo više od milion građana.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
lični stečaj goran nikolić banke banka krediti kredit otplata kredita kašnjenje u otplati prezaduženost dužnička kriza ekonomska kriza Srbija lični bankrot bankrot građana

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana