Tekst objavljen: 26.09.2013 8:30        


Srbija je svojom krivicom ostala bez vlasničkog udela od najmanje dve milijarde evra u Zagrebačkoj banci, jer se dopisom javnog pravobranilaštva Srbije upućenom Opštinskom građanskom sudu u Zagrebu 2008. godine odrekla prava na akcije u toj banci, navedeno je u službenim dopisima Beograda i Zagreba.

Srbija se odrekla dve mlrd. evra u Zagrebačkoj banci?

Na adresu Opštinskog građanskog suda u Zagrebu, tokom juna 2008. godine, bilo je nekoliko prepiski Srbije i hrvatskog pravosuđa, čime je naša država pokušala da dokaže da ima pravo na udeo u Zagrebačkoj banci.

Prema izvorima "Danas konferencijskog centra", privatizacija Zagrebačke banke nikada nije sprovedena po zakonskim propisima Hrvatske, nego u svojevrsnom vakuum prostoru od 1989. do 1990. godine, tako da izvorni suvlasnici Zagrebačke banke - Republika Hrvatska i Republika Srbija do današnjeg dana nisu isplaćene, niti obeštećene za udele u osnivačkom kapitalu banke.
U službenom dopisu sudu u Zagrebu tadašnjeg Republičkog javnog pravobranioca Srbije, od 12. juna 2008. godine, koji je potpisala zamenik Republičkog javnog pravobranioca Srbije Aleksandra Lazarević, zatraženo je odbacivanje ranije tužbe naše zemlje pred zagrebačkim sudom za utvrđivanje vlasničkog udela u Zagrebačkoj banci i detaljno je obrazloženo zašto Srbija nema vlasničkih prava na deonice te banke.

- Prelazeći na osnovanost tužbenog zahteva, ističemo da isti osporavamo i po osnovi i po visini, imajući u vidu da tužitelj (Srbija) uz tužbu nije dostavio nijedan jedini dokaz u prilog tvrdnjama da Republika Srbija zaista ima deonice u Zagrebačkoj banci, pa se njegovi navodi mogu oceniti kao krajnje proizvoljni, odnosno, paušalni.

Ako Srbija ne pokrene pitanje vlasničkog udela u Zagrebačkoj banci, preti nam opasnost da, kroz proces sukcesije, Hrvatskoj isplatimo čak 2,1 milijardu evra na ime "nestale" stare devizne štednje. Dokumenti koji dokazuju ovu tvrdnju treba da budu prezentovani u petak u Vladi Srbije.
Pored toga, ne prilažući nijedan do dokaza, na kojima je zasnovao tužbeni zahtev tužitelj je tuženoj uskratio mogućnost da se detaljnije izjasni na navode iz referata tužbe - navodi Aleksandra Lazarević.

Javno pravobranilaštvo Srbije, kako su preneli neki domaći mediji, je demantovalo te navode i tvrdi da rešenje Pravobranilaštva, kojim se Srbija odriče akcija - ne postoji, da nikada nije ni doneto, a da je ministar Ilić dokumente pogrešno protumačio.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana