Aleks Stamos, bivši šef bezbednosti u Fejsbuku, nudi osam ključnih saveta roditeljima kako da zaštite svoju decu u digitalnom svetu. Njegova filozofija je jednostavna: "Veruj, ali proveri"
Nakon godina rada u vodećim IT kompanijama, Stamos je izbliza video "strašnu stranu" interneta. Evo njegovih glavnih preporuka, zasnovanih na iskustvu.
1. Pravi trenutak za prvi mobilni
Prema Stamosu, ne postoji univerzalno pravilo za idealno vreme za prvi mobilni. Njegova ćerka ga je dobila sa 13 godina, a on savetuje roditeljima da odlože tu odluku što je duže moguće, dok dete ne bude spremno da se nosi sa odgovornošću. Ukoliko se roditelji ranije odluče da detetu daju uređaj, savetuje da to bude tablet ili sličan uređaj sa zaključanim pristupom internetu.
- iPad ili drugi tableti mogu se zaključati tako da dopuštaju samo aplikacije koje vi odobrite. Ključno je ne otvarati im pristup internetskom pregledniku dok ne budu stariji, jer tada gubite kontrolu nad sadržajem kojem pristupaju - naveo je Stamos.
2. Nadzor je ključan
Jednom kada dete dobije mobilni, roditelji moraju da budu pažljivi. Stamosova glavna pravila su da uvek znaju lozinku detetovog mobilnog telefona i da sprovode nasumične provere.
- U bilo kojem trenutku morate moći reći detetu: ‘Daj mi svoj telefon’- savetuje Stamos. - Ako ikada odbiju, to je to, telefon se oduzima - dodaje.
On objašnjava da sama pretnja provere tera decu da budu oprezna, a roditelji bi to trebalo da objasne kao način da ih zaštite, a ne da im ne veruju.
3. Vreme bez ekrana
Kako bi izbegli zavisnost od uređaja, Stamos preporučuje da deca koriste ugrađene postavke za ograničavanje vremena pred ekranom. Takođe, mobilni telefon bi trebalo da odlažu na određeno mesto tokom noći, jer, kako kaže, tinejdžeri ne spavaju dovoljno zbog noćnog dopisivanja, što dovodi do raznih društvenih i obrazovnih problema. Noć je, takođe, idealno vreme za nasumičnu proveru.
4. Oprezno s društvenim mrežama
Stamos se slaže sa drugim direktorima tehnoloških kompanija da deca ne bi trebalo da imaju društvene mreže dok ne budu dovoljno zrela. Kada ih i dobiju, profili bi trebalo da budu privatni. On je primetio da mlađe generacije sve više preferiraju privatnu komunikaciju u odnosu na javne profile.
- Oni su puno više usmereni na privatnu komunikaciju. Mislim da je to izuzetno pozitivan trend koji potiče upravo od dece - zaključuje Stamos.
5. Kultura otvorenosti kao zaštita
Najvažniji savet je da se uspostavi kultura otvorenosti između roditelja i deteta. Stamos objašnjava da predatori na internetu često ubeđuju decu da svoje greške ne smeju da priznaju roditeljima.
- Predatori znaju da, ako uspeju navesti dete da napravi grešku, mogu da stvore situaciju u kojoj smo ‘ti i ja protiv tvojih roditelja’... Vrlo su vešti u tome - upozorava Stamos.
On savetuje roditeljima da "vakcinišu" decu protiv takvog ponašanja, tako što će im reći:
-Ako ti neko kaže da nam nešto ne smeš reći jer ćemo se naljutiti, ta osoba te laže.
Takođe, naglašava da je ključno da deca znaju da će im svaka greška biti oproštena i da nisu odgovorni za postupke odraslih.
6. Tehnički saveti
Kao dodatni savet, Stamos preporučuje korišćenje Appleove opcije "Sigurnost komunikacije" (Communication Safety) koja blokira slanje i primanje neprikladnih fotografija, iako napominje da tu funkciju starija deca mogu da isključe.
Ostavi komentar