Većina ljudi u Evropi samo sanja o mesečnoj penziji koja prelazi 6.000 evra, ali u Nemačkoj je ovakvo pozamašno primanje realnost za određene grupe građana – savezne državne službenike
Njihov penzioni sistem, poznat kao državna penzija (Ruhegehalt), nudi značajne prednosti koje su često trn u oku penzionera koji primaju prosečne zakonske penzije.
Državni službenici u Nemačkoj uživaju u brojnim pogodnostima, uključujući doživotnu zaposlenost (otpuštanje je moguće samo u izuzetnim okolnostima) i razne porodične dodatke. Međutim, s tim pogodnostima dolaze i obaveze koje redovni zaposleni nemaju, poput zabrane štrajka ili pregovaranja o platama.
I dok je prosečna bruto penzija u Nemačkoj u 2024. godini iznosila oko 3.240 evra mesečno, prosečna zakonska penzija je bila znatno niža, oko 1.500 evra. Ova razlika često izaziva nezadovoljstvo javnosti, iako su dva penziona sistema strukturno različita.
Kako se izračunava državna penzija?
Za savezne državne službenike, visina penzije direktno zavisi od dužine radnog staža u javnom sektoru. Formula za izračunavanje je sledeća:
- Penzijska osnova se sastoji od osnovne plate, porodičnih dodataka i mogućih drugih dodataka.
- Za svaku godinu radnog staža dodeljuje se 1,79375% penzije.
- Nakon 40 godina radnog staža, moguće je ostvariti najviše 71,75% poslednje bruto plate.
- Pravo na penziju stiče se najranije nakon 5 godina radnog staža.
- Ukoliko zaposleni ode u penziju pre zakonskog roka (koji je za većinu državnih službenika 67 godina, uz izuzetke za posebno zahtevna zanimanja kao što su policajci i vatrogasci), primenjuju se odbici od 0,3% za svaki mesec prevremenog penzionisanja, slično kao kod državne penzije.
Ovaj sistem omogućava saveznim službenicima da, uz dugogodišnji staž i odgovarajuću osnovnu platu, obezbede penzije koje znatno premašuju prosečna primanja, garantujući im udobnu finansijsku budućnost.
Ostavi komentar