Kompanija "Mattel" zvanično je osnovana 1945. godine, ali su njeni osnivači, supružnici Eliot i Rut Handler, u svet proizvodnje ušli mnogo ranije
Upoznali su se 1932. kao tinejdžeri u Denveru, a nakon preseljenja u Kaliforniju venčali su se u junu 1938.
Eliot Handler, tada student na Art Center School of Design u Los Anđelesu, bio je rođeni inovator. U garaži svog stana u Holivudu počeo je da eksperimentiše sa novim materijalom – lucitom (vrstom plastike), izrađujući lampe, ogledala, svećnjake i ramove za slike.
Rut Handler je verovala u tržišni potencijal muževljevih kreacija i bila je u pravu. Njena uspešna prodaja dovela je 1939. do osnivanja kompanije "Elliot Handler Plastics" u Los Anđelesu.
Godine 1941., kada im se rodila ćerka Barbara, osnovali su i firmu "Elzac Jewelry" sa biznismenom Zakom Zembijem. Eliot je dizajnirao nakit, a njihov prijatelj Harold "Met" Matson bio je zadužen za proizvodnju. Njihovi prepoznatljivi komadi postali su popularni, pa je do početka četrdesetih "Elzac" već bio milionski biznis.
Kada su se Handlerovi i Matson razočarali u poslovne odluke partnera Zembija, 1944. su odlučili da osnuju sopstvenu firmu. Kombinovali su svoja imena — "Mat" od Harolda Matsona i "El" od Eliota Handlera — i tako je nastao "Mattel Creations".
"Mattel" je u početku pravio ramove za slike, koje je Eliot izrađivao od drvenih otpadaka i oblagao baršunom. Ipak, ubrzo su prešli na nameštaj za kućice za lutke, što je postao njihov prvi pravi prodajni hit.
Barbi - revolucija
Do kraja četrdesetih, "Mattel" je počeo da proizvodi muzičke igračke i preselio se u veći prostor. Handlerovi su kasnije otkupili Matsonov udeo i postali jedini vlasnici. Tokom pedesetih, "Mattel" je postigao ogroman uspeh zahvaljujući partnerstvu sa "Walt Disney"-em — njihovi proizvodi su se reklamirali u emisiji Mickey Mouse Club.
Upravo u to vreme, prema zvaničnoj istoriji kompanije, Rut Handler je stvorila Barbi lutku, nazvanu po njihovoj ćerki Barbari. Rut je primetila da se devojčice više igraju papirnim lutkama jer mogu da im menjaju odeću, pa je došla na ideju da napravi realističniju lutku sa pravom garderobom i različitim ulogama.
Inspiraciju je dobila 1956. godine u Švajcarskoj, kada je videla nemačku lutku "Bild Lilli", i odlučila da napravi "pristojniju" verziju. Barbi je predstavljena na sajmu igračaka u Njujorku u martu 1959.
Prodaja je u početku bila spora, ali je, zahvaljujući televizijskim reklamama, lutka ubrzo postala fenomen. Barbin dečko Ken (nazvan po sinu Handlerovih) pojavio se 1961., a usledili su prijateljica Midž (1963.) i sestra Skiper (1965.). Kasnije su nastale rasprave oko zasluga za Barbi — "Mattelov" inženjer Džek Rajan tvrdio je da je on pravi tvorac, što je 1980. završeno sudskom nagodbom od 10 miliona dolara. Ipak, istorija najveće zasluge i dalje pripisuje Rut Handler.
Barbi je revolucionisala industriju igračaka. "Mattel" je 1960. izašao na berzu, a do 1965. ostvarivao je prodaju od 100 miliona dolara, što ih je uvelo na listu Fortune 500. U narednim decenijama, "Mattel" je lansirao brojne kultne igračke: Chatty Cathy (1960.), See ’N Say (1965.) i "Hot Wheels" autiće (1968.).
Odlazak i današnji uspeh
Handlerovi su kompaniju napustili 1975., nakon istrage američke Komisije za hartije od vrednosti (SEC) zbog lažnih finansijskih izveštaja. Rut Handler, tada generalna direktorka, osuđena je zbog manipulacije akcijama, ali je dobila uslovnu kaznu i rad u zajednici. Godine 1980. prodali su sve svoje deonice u "Mattelu". Rut je potom osnovala firmu Nearly Me, koja je proizvodila proteze za žene nakon mastektomije.
"Mattel" je danas i dalje najveći američki proizvođač igračaka, iako ga globalno prednjači danski "LEGO". Kroz vreme, "Mattel" je kupio "Fisher-Price", "Polly Pocket", "Thomas the Tank Engine" i stekao prava na Harry Potter franšizu.
Rut Handler preminula je 2002., a njen suprug Eliot 2011. godine.
Ostavi komentar