Šest veština koje kompanije najviše plaćaju: Veštačka inteligencija donosi najveći skok zarade
Iako je tržište rada izuzetno zahtevno i rast zarada generalno usporen, postoji jasan izuzetak: radnici koji poseduju specifične i tražene veštine mogu da očekuju značajno veće ponude.
Prema Vodiču za plate za 2026. godinu, koji je objavila kompanija Robert Half na osnovu ankete sprovedene među gotovo 2.000 radnika i 2.200 menadžera za zapošljavanje u SAD-u, čak 84 odsto poslodavaca planira da ponudi više zarade kandidatima sa specijalizovanim znanjima.
Najtraženije veštine i procenjeni očekivani porast plata su:
- Veštačka inteligencija i mašinsko učenje: +4,1 odsto
- Javno računovodstvo, porezi, revizija i osiguranje: +3,7 odsto
- Strategija sadržaja, digitalni projekti i marketing analitika: +3,3 odsto
- Korisnička podrška i administracija u zdravstvu: +3,0 odsto
- Pravno upravljanje ugovorima: +2,7 odsto
- Kompenzacije i beneficije: +2,4 odsto
Mišel Rajsdorf, direktorka u kompaniji Robert Half, posebno ističe vrednost stručnjaka za AI:
– Kompanije žele da iskoriste veštačku inteligenciju kako bi transformisale radna mesta. Pošto je to nova i brzo rastuća tehnologija, kandidati sa ovim znanjima bukvalno bivaju ‘preoteti’ odmah nakon što diplomiraju ili savladaju te veštine – ističe Rajsford.
Ona savetuje zaposlenima da istraže mogućnosti za usvajanje novih AI veština unutar svojih firmi, ali i da koriste resurse poput lokalnih biblioteka, univerziteta ili tehnoloških bootcamp programa kako bi bili u toku sa dešavanjima u ovoj oblasti.
Plate nisu jedina prednost: Firme nude sve više beneficija
Bez obzira na izazove na tržištu rada, čak 74 odsto poslodavaca izražava zabrinutost da neće moći da ispuni očekivanja kandidata, naročito onih sa retkim i traženim veštinama. Zbog toga firme sve više nude dodatne beneficije, a polovina menadžera smatra da će to biti ključna strategija za privlačenje talenata u 2026. godini.
– Ako imate tražene veštine, prilike su pred vama i dalje imate pregovaračku moć kada je ukupna kompenzacija u pitanju – navodi Rajsdorf.
Zaposleni najviše cene finansijske podsticaje (bonuse, otplatu studentskih kredita) i balans između posla i privatnog života (rad na daljinu, fleksibilno radno vreme). Ipak, neki su spremni da se odreknu rada od kuće za veću zaradu: 66 odsto ispitanika bi pristalo na puno radno vreme u kancelariji, ali bi većina (60 odsto) za to tražila bar 10 odsto veću platu.
Ključ uspešnog pregovaranja
Iako 88 odsto kandidata veruje da su samouvereni u pregovorima za novi posao, mnogima nedostaje znanje o tome šta sve mogu da traže. Rajsdorf naglašava da su pregovarački elementi raznovrsni i uključuju: plaćeno odsustvo, akcije kompanije, pa čak i bonus dobrodošlice.
Pre započinjanja pregovora, ključno je istražiti konkurentnu platu za datu poziciju, iskustvo, lokaciju i industriju, kao i dodatne beneficije koje nude druge kompanije.
– Sve je pregovarljivo, dokle god imate informacije i profesionalno ih izložite – objašnjava ona.
Zbog toga savetuje da se pregovaranje unapred uvežba: osmislite svoj zahtev, razloge koji ga podržavaju i izložite ih jasno.
– Probajte razgovor pred ogledalom ili sa prijateljem. Nakon petog puta, osećaćete se kao da vodite sasvim prirodan i opušten razgovor – zaključuje Rajsdorf.
Ostavi komentar