Planina Rudnik, nazvana "Kapa Šumadije", pravi je turistički biser na teritoriji opštine Gornji Milanovac, a njeno ogromno kulturno-istorijsko i arheološko bogatstvo nosi ogroman potencijal za privlačenje turista iz celog sveta
Rudnik je bio naseljen još 4.000 godina pre nove ere, kada je, prema dostupnim informacijama, započelo rudarenje. Danas se na tom mestu nalazi Arheološki park Prljuša, koji posetiocima prikazuje kako je izgledalo površinsko rudarenje u doba neolita.
Istoričar Aleksandar Marušić iz Muzeja rudničko-takovskog kraja ističe da se proces rudarenja razvijao vekovima. Ploča rimskog cara Septimija Severa, pronađena pre 160 godina, svedoči o antičkom iskopavanju. Njen pronalazak, finansiran na insistiranje kneza Mihaila Obrenovića, označava godinu kada počinje moderna srpska arheologija, zbog čega je Rudnik izuzetno značajan za srpsku istoriju.
Srednji vek, ustanci i Obrenovići
Period srednjeg veka na Rudniku obeležili su rudarenje i trgovina, u kojoj su učestvovali Srbi, Sasi i Dubrovčani. Danas se na sve četiri strane planine mogu pronaći ostaci najmanje 84 crkve ili crkvišta, uključujući i četiri rimokatoličke crkve.
Iako je u tursko doba ovaj kraj stagnirao, on je dao izuzetan doprinos državotvornosti, pre svega kroz Prvi ustanak u Orašcu i Drugi srpski ustanak u Takovu. Ovaj kraj je vezan za najznačajnije porodice u novijoj srpskoj istoriji – prvenstveno Obrenoviće, ali i Vukomanoviće i Lunjevice. Zanimljivo je da Gornji Milanovac, iako nosi ime po vojvodi Milanu Obrenoviću, podigli su Karađorđevići, čime se ovde prepliću najvažniji momenti obe dinastije.
Manastiri i legat poslednjih Obrenovića
Manastir Vraćevšnica privlači posebnu pažnju turista jer se u njemu može videti zavesa kojom su poslednji Obrenovići bili zamotani nakon ubistva 1903. godine. U porti crkve nalazi se i grobno mesto čuvene Babe Višnje, majke Miloša Obrenovića.
Kilometar-dva odatle nalazi se Kuća kneza Miloša Obrenovića, koja je od 1815. do 1818. godine bila neformalna prestonica Srbije. Tu je i Manastir Vujan, grobno mesto Lunjevica. U Takovu se može posetiti Muzej Drugog srpskog ustanka, videti originalna slika Paje Jovanovića i deo hrasta pod kojim je podignut Ustanak.
Digitalizacija i očuvanje nasleđa
Kako bi se turistički potencijal maksimalno iskoristio, neophodno je bogato istorijsko nasleđe spojiti s modernim vremenom i novim medijima. Muzej Rudničko-takovskog kraja, uz pomoć Matematičkog instituta, razvio je aplikaciju "Rudničko-takovski kraj – kolevka moderne Srbije" koja omogućava posetiocima da se informišu putem dron-snimaka i virtuelnih tura.
Marušić ističe da je tendencija, uz podršku Ministarstva kulture, otvaranje izdvojenog odeljenja muzeja na samom Rudniku sa arheološkom postavkom. Među najvažnijim eksponatima je pečatnik kneza Lazara iz 14. veka, pronađen na Rudniku 2015. godine. Iako je prisutan rast broja posetilaca zahvaljujući autoputu, istoričar apeluje na veća izdvajanja države za kulturu kako bi se očuvalo i rekonstruisalo arheološko i istorijsko nasleđe ovog kraja.
Ostavi komentar