Tim stručnjaka sa Tehnološkog univerziteta u Singapuru razvio je poseban materijal koji služi za "presvlačenje stakla na prozorima" i ima za cilj veliku uštedu energije
Kada se stakla premažu ovim materijalom, ona postaju termički pametna: reaguju na temperaturu u okruženju, ponašajući se drugačije tokom leta i tokom zime. Prevlaka se sastoji od vanadijum-dioksida i polimetil metakrilata, koji poboljšava izolacioni kapacitet prozora, a važno je istaći da ne sadrži elektronske komponente.
Efikasan prozor koji automatski zadržava toplotu tokom zime i ispušta je tokom leta mogao bi da bude isplativ i široko primenljiv način za uštedu energije. Ovo je od izuzetnog značaja jer su prozori najosetljiviji deo svake zgrade – preko njih se gubi čak 60% energije.
Kako funkcioniše "pametno" staklo
Proces gubitka energije naziva se radijativno hlađenje: leti se prozori zagrevaju spolja i prenose toplotu u unutrašnjost, dok se zimi zagrevaju iznutra i ispuštaju toplotu u spoljašnju sredinu. Zbog toga prozori nisu efikasni u održavanju željene temperature u zgradama.
Naučnica Long Ji, sa grupom internacionalnih stručnjaka, razvila je model prozora koji samostalno uključuje ili isključuje efekat radijativnog hlađenja, u zavisnosti od svoje temperature.
Naučni tim je staklo s jedne strane premazao tankim slojem vanadijum-dioksida. To je jedinjenje koje se menja iz izolatora u provodnik na određenoj temperaturi. Naučnici su dodali volfram u vanadijum-dioksid kako bi prelaznu temperaturu sa 68°C smanjili na 28 stepeni, čime bi prozori postali korisni u stvarnim uslovima.
Kada je temperatura napolju niža od te prelazne tačke (28°C), prozor blokira infracrveno zračenje i toplota se zadržava unutra. Kada je temperatura viša, prozor propušta toplotu iznutra i reflektuje je spolja.
Kreatori tvrde da bi se ovi prozori mogli instalirati širom sveta i da - rade tokom cele godine - što bi drastično smanjilo potrošnju struje, a samim tim i emisiju štetnih gasova.
Ipak, naučnici naglašavaju da su neophodna dodatna poboljšanja kako bi proizvodnja bila isplativa – izdržljivost i efikasnost u blokiranju infracrvenog zračenja su prioritet u narednim koracima istraživanja.
Ostavi komentar