Veštačka inteligencija sve češće se koristi u svakodnevnom životu - od pretrage informacija i planiranja obaveza, do analiza i finansijskih preporuka.
Ipak, dok jedni u njoj vide moćnog asistenta koji može da pojednostavi donošenje odluka, drugi upozoravaju da se njene mogućnosti često pogrešno tumače i precenjuju. O tome gde su granice upotrebe AI, posebno u oblasti upravljanja novcem za RTS je govorio urednik portala Kamatica, Dušan Uzelac.
- Voleo bih da robot umesto mene ide na posao, ali su oni upotrebljivi asistenti samo do određene granice - navodi Uzelac, dodajući da je današnja veštačka inteligencija pre svega sistem zasnovan na velikim bazama podataka i prepoznavanju obrazaca, a ne prava inteligencija u ljudskom smislu.
- To što nazivamo inteligencijom zapravo je marketinški termin. U osnovi je to prepoznavanje šablona koje postaje korisno tek kada ima veliku količinu podataka - ističe on. - Upravo zbog toga AI može da prepozna obrasce u različitim oblastima - od tržišnih trendova do popularnih sadržaja, ali to ne znači da razume kontekst ili donosi ispravne odluke.
On navodi da ona funkcioniše kao baza od milion podataka i u njima se uvek pojavi neki obrazac - bilo da je reč o horoskopu ili marketinškim trikovima.![]()
AI kao finansijski savetnik?
Uzelac je skeptičan po pitanju da veštačka inteligencija bude finansijski savetnik:
- Nije pametnija od običnog digitrona kada su finansije u pitanju. AI ne treba posmatrati kao neutralnog savetnika, već kao alat koji zavisi od podataka i sistema u kojem je razvijen. Sve je to nečiji savet, nije ona naš savetnik, već savetnik onoga ko je platio i ko upravlja njom - kaže Uzelac.
Emocije i trošenje novca
Za Uzelca ključni problem finansijskog odlučivanja nisu alati, već emocije korisnika:
- Upravljanje finansijama nije stvar alata, već upravljanje našim emocijama. Saveti mašina često ostaju paušalni i ne uzimaju u obzir lični kontekst.
Urednik portala Kamatica poredi finansijske savete sa drugim vrstama opštih preporuka:
- To je kao sa vežbama u teretani - nije tajna šta treba raditi, ali je motivacija presudna.
Banke i savetnici
On smatra da se uloga bankarskih savetnika često pogrešno tumači, jer su oni u suštini prodavci, a ne finansijski analitičari. Klijenti često ne dobijaju neutralan savet, već ponudu proizvoda.
- Ne možete od banke očekivati savet kako da ne podignete kredit - ističe Uzelac.
Prema njegovim rečima, slična logika važi i za budućnost finansijskog sektora, gde će digitalni alati i automatizacija sve više zamenjivati tradicionalne uloge:
- Banke su prodavci novca, a mnoge usluge već danas prelaze u potpuno digitalni oblik - kao što imate hotele bez recepcije, gde sve radite putem aplikacije ili video veze.
Digitalni asistenti i lična odgovornost
Uzelac kaže da je moguće koristiti AI kao asistente, ali uz jasna ograničenja.
- Možemo da zadamo sistemu da nas organizuje, ali mnogi to ne žele. Motivacija ostaje ključna. Mnogi često žive iznad sopstvenih mogućnosti, pa zato odgovornost ne treba prebacivati na tehnologiju. Živimo život koji ne možemo da priuštimo, ali za to nam ne treba algoritam da nas uči finansijskoj odgovornosti - navodi Uzelac.
On podseća da su u nekim zemljama finansijski saveti strogo regulisani, pa tako u Americi niko ne sme da daje finansijske savete bez licence. Po njegovom mišljenju, krajnja odgovornost uvek ostaje na korisniku.
- Svaki savet koji primenimo je naša lična odgovornost. Na primer, ako napravimo tekst da se krompir zaliva benzinom i podelimo ga hiljadu puta, veštačka inteligencija će ga možda smatrati relevantnim. Zato zdrav razum nikada ne sme da se isključi - zaključuje on.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar