Nakon upozorenja MMF-a o rizicima koje veštačka inteligencija može predstavljati za finansijski sistem, Narodna banka Srbije poručuje da se AI koristi u ograničenom obimu, uz obaveznu ljudsku kontrolu i stroga pravila bezbednosti.
Može li veštačka inteligencija jednog dana izazvati finansijsku krizu? Nakon upozorenja generalne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve da AI u pogrešnim rukama može postati ozbiljna pretnja bankarskom sistemu, Narodna banka Srbije objašnjava kako je regulisana upotreba ove tehnologije i koje mere zaštite već primenjuje.
Iz NBS ističu da prate tehnološke trendove i da veštačka inteligencija već nalazi određenu primenu u finansijskom sektoru, ali pod jasno definisanim pravilima i uz strogu kontrolu. Kako navode, Narodna banka Srbije usvojila je interni akt kojim su uređeni principi, pravila i odgovornost za korišćenje alata i servisa zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
- Upotreba veštačke inteligencije izričito je zabranjena za donošenje bilo kakvih odluka koje imaju finansijski ili pravni efekat, kao i za obradu poverljivih podataka ili podataka o ličnosti. Takođe, nije dozvoljeno korišćenje AI alata na način koji bi mogao da ugrozi bezbednost podataka, informaciono-komunikacionih sistema i njihovih korisnika - navode iz centralne banke.
Dodaju da se svaki oblik korišćenja veštačke inteligencije u NBS obavlja uz obaveznu ljudsku proveru i odobrenje.
- Do sada nismo imali negativna iskustva u vezi sa njenom primenom, imajući u vidu da se veštačka inteligencija trenutno koristi u ograničenom obimu - ističu iz NBS.
Banke ne mogu samostalno da uvode AI proizvode
Narodna banka Srbije podseća da je svaka banka u obavezi da prethodno obavesti centralnu banku o uvođenju novog proizvoda ili značajnoj izmeni postojećeg proizvoda, usluge ili aktivnosti, uključujući i promene koje su posledica primene veštačke inteligencije. Banka, kako navode, ne može da ponudi novi ili izmenjeni proizvod dok za to ne dobije odobrenje NBS. Pored toga, banke su dužne da prijave sve incidente u svojim informaciono-komunikacionim sistemima, kao i ozbiljne sajber pretnje koje mogu biti značajne za njih ili njihove klijente. To omogućava Narodnoj banci Srbije da brzo reaguje i, po potrebi, obavesti druge nadležne institucije kako bi se posledice svele na minimum. Ista pravila važe i za ostale subjekte koji su pod nadzorom NBS.
Kontinuirani nadzor i bezbednosne mere
Iz centralne banke navode da banke u Srbiji primenjuju veštačku inteligenciju u kontrolisanim uslovima, u skladu sa važećim propisima i međunarodnim standardima, dok NBS kontinuirano nadzire njihovu primenu. Takođe, banke koriste savremene alate za otkrivanje i sprečavanje hakerskih napada, čiju primenu Narodna banka svakodnevno prati.
- NBS kontinuirano nadzire da li banke primenjuju odgovarajuće tehničke i organizacione mere za zaštitu informaciono-komunikacionih sistema, redovno analizira stanje bezbednosti i reaguje u slučaju uočenih rizika ili incidenata - navode iz centralne banke.
Platni sistemi NBS ne koriste klaud servise
Govoreći o upozorenju MMF-a da bi zajednička infrastruktura, poput klaud servisa, mogla predstavljati bezbednosni rizik, iz NBS ističu da se to ne odnosi na platne sisteme čiji su operator. Kako objašnjavaju, infrastruktura koja podržava rad platnih sistema Narodne banke Srbije ne koristi klaud servise, već se njome upravlja interno, bez oslanjanja na zajedničke eksterne resurse. Na taj način, naglašavaju iz NBS, isključena je izloženost rizicima koji mogu proisteći iz korišćenja zajedničke infrastrukture, čime se dodatno doprinosi bezbednosti i stabilnosti domaćeg platnog sistema.
Ostavi komentar