Aktuelne vesti ovih dana su bankarske zarade po osnovu naknada i provizija. Cifra od milijardu evra na konto kamata svakako doprinosi aktuelnosti ove teme. A povrh toga, skoro 35 odsto ove sume čini zarada po osnovu provizija i naknada.
Bankama plaćamo sve, od održavanja tekućeg računa, članarine za kartice, provizije za odobrenje kredita, kartica i ostalih kreditnih proizvoda, podizanje novca sa bankomata druge banke, e-banking uslugu, slanje novca preko doznake, izdavanje raznoraznih potvrda.
Provizije i naknade plaćamo na većinu bankarskih usluga, čak i kada ih ne koristimo. Tako na izdatu kreditnu karticu plaćamo godišnju članarinu bez obzira na to da li smo potrošili jedan jedini dinar sa nje.
Za svoj položaj možda smo i sami delom krivi, kaže za Politiku Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva. Od dvadeset klijenata samo jedan pomno čita ugovor sa bankom pre nego što ga potpiše, a pitanje je i koliko je onih koji su spremni da zbog boljih uslova koje druga banka nudi presele svoj tekući račun iz matične banke. – Svet građana o finansijskim uslugama je i dalje nizak. Važno je da se od banaka pre bilo kakvog aranžmana traži što više informacija. Kada budu bankari shvatili da mi znamo više i oni će početi da menjaju stav – kaže Gavrilović. |
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih uluga je donekle regulisao naplaćivanje svega onoga što koristimo, odnosno ne koristimo, ali očigledno to nije dovoljno.
Naime, do početka primene ovog zakona, banke su naplaćivale i gašenje tekućeg računa, kao i izdavanje potvrde da je račun ugašen. Sa promenom zakona regulisano je da je gašenje računa besplatno, kao i izdavnje potvrde prilikom gašenja računa. I toga se banke pridržavaju.
Ali, bez obzira na regulativu, često se dešava da prilikom gašenja računa, banka ne izda potvrdu jer klijent nije izričito zahtevao da mu se izda i potvrda, što dovode do toga da se njeno naknadno izdavanje naplati.
Isto tako, iako banke naglašavaju kako se otvaranje tekućih računa ne naplaćuje, prilikom samog otvaranja računa, u većini banaka se na račun mora odmah uplatiti simboličan iznos (100 dinara) kako bi se račun finansijski aktivirao. Dakle, "ne naplaćujemo vam otvaranje računa, ali vam naplaćujemo aktiviranje računa".
![](/scripts/timthumb.php?src=/images/salter.jpg&w=665&h=295&zc=1&q=80)
Mesečno održavanje računa je nazaobilazna stavka, koju banke doduše različito naplaćuju. Sve dok koristimo tekući račun, plaćanje ove naknade je smisleno, ali kad prestanemo da koristimo račun, a u međuvremenu ga ne ugasimo, nije retkost da nam se i tad naplaćuje ova naknada, što može da rezultira nedozvoljenim minusom za koji nismo krivi.
Ukoliko nam je potreban promet po računu kao dokaz o redovnim uplatama zarade, i ovu stavku će nam banka naplatiti. Kao i potvrdu o izvršenom plaćanju, potvrdu da nemamo neizmirenih obaveza prema banci, stanje po kreditu i sve ostale vrste potvrda koje poslovni odnos sa bankom može da iziskuje.
Dragovan Milićević, saradnik portala Makroekonomija i državni sekretar u Ministarstvu trgovine, takođe u Politici savetuje građanima da treba dobro da razmisle prilikom izbora banke jer ono što se danas naplaćuje na ime raznih provizija i naknada nije nimalo beznačajna stavka. |
Često se priča o izboru banke prilikom plaćanja mesečnih računa, jer upravo na ovim stavkama smo svedoci nelogičnosti da se za račun iznosa 200 dinara, plaća provizija i do 150 dinara. Naravno banke koje naplaćuju ove provizije po nelogično visokim tarifama, u stvari žele manji promet tzv. uplatnica i gužve na šalterima.
Nije tajna da za uplate na šalteru banke postoji tarifnik koji se se primenjuje po principu minimalna naplata, procentualni iznos, odnosno maksimalna naplata. I ovoga se manje više pridržavaju sve banke. Ali ta maksimalna naplata može da nas košta mnogo više nego što mislimo, jer postoji par banaka koje u svom tarifniku nemaju ograničen maksimalni iznos za naplatu, nego se naplaćuje procenat. I ovo govori u prilog tome koliko provizije pune kase bankarskog sektora.
I naravno, nezaobilazna tema su kamate. Jer Srbija je tržište koje je konstantno gladno kredita. Opravdano ili ne, tek loši uslovi poslovanja i života, pad standarda na svim nivou, ne ostavlja prostor za drugo sem za odlazak u banku. A banke pored toga što maksimalno pooštravaju interne propise koje primenjuju prilikom odobravanja kredita, podižu i kamatne stope na kreditne proizvode.
![](/scripts/timthumb.php?src=/images/INVESTICIJE/KalulatorKasica/Kakulatorpf01-2012.jpg&w=665&h=295&zc=1&q=80)
Iako smo zemlja koja i dalje ima najviše kamatne stope na štednju u regionu, neprikosnoveni smo prvaci kada su u pitanju kamatne stope na kreditne proizvode.
Sve najave da stabilizacijom domaće valute, uspešnom dinarizacijom, obuzdanom inflacijom i ispravnom monetarnom politikom dolazimo do stabilizacije tržišta kredita smanjivanjem kamatnih stopa su u proteklom periodu pale u vodu. Jer kamatne stope idu gore i na dinarsko i na devizno kreditiranje.
Na pragu nove Nedelje štednje, moramo reći očekivano kao i prethodnih godina, zakonodavac banaka, NBS, se opet oglasila sa preporukom da se u Nedelji štednje ne povećavaju kamatne stope na depozite, kako ne bi došlo do destabilizacije bankarskog sistema. U suprotnom sledi pooštravanje regulatornih mera koje bi predupredile neposlušnost banaka.
Možda se onda ipak dogodi i ta dugo očekivana regulativa koja će ograničiti zaradu banaka i previsoke kamatne stope na kredite. Možda.
Ostavi komentar