Među našim radnicima iz inostranstva popularni novi kvartovi u Beogradu
Učešće srpske dijaspore u kupovini stanova u Srbiji kreće se oko 10 odsto ukupne potražnje na tržištu nekretnina, ali u nekim slučajevima dostiže i 30 odsto. Većina "gastarbajtera" kupuje stanove tokom odmora u Srbiji, uglavnom kao investiciju, dok se deo odlučuje na kupovinu planirajući povratak u zemlju. Pored toga, ima i onih koji žele da tokom godišnjeg odmora borave u sopstvenom, većem prostoru, piše Forbes Srbija.
Iako je ovakav trend bio snažan prethodnih godina, neke agencije za nekretnine beleže blagi pad tražnje od strane dijaspore u tekućoj godini.
Pad interesovanja
Miloš Mitić iz agencije City Expert izjavio je da se ove godine beleži pad kupaca iz dijaspore od oko 15 odsto u odnosu na prethodnu.
On navodi da je uzrok ovakvog pada opšta ekonomska situacija u svetu, koja nije zaobišla ni države u kojima žive naši ljudi. To nije jedini razlog: kako Mitić objašnjava, oni koji rade u inostranstvu sve češće se odlučuju za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori i Grčkoj. Neki čak biraju i udaljenije destinacije, poput Dubaija, zbog dobrog povrata na investiciju, jednostavnog procesa kupovine i niskih poreza.
Iako je prosečan udeo dijaspore oko 10 odsto ukupnih kupaca, u pojedinim velikim investicionim projektima u Beogradu taj udeo može da premaši i 40 odsto. Mitić navodi primere kao što su "Beograd na vodi", "Airport garden", "Soul 64" i "Novi Dorćol".
Šta i gde dijaspora najviše kupuje?
Tradicionalno, najveća potražnja kupaca iz inostranstva aktuelna je tokom letnjih i novogodišnjih praznika. Iako iskazuju interesovanje za stanove širom Srbije, od Novog Sada do Niša, Beograd apsolutno dominira. Veliki kondominijumi i centralne opštine glavnog grada su najtraženije lokacije.
Prosečna cena kvadrata stanova u Beogradu koju dijaspora traži kreće se od 3.000 do 3.500 evra. Najčešće se traže manji stanovi, do 50 kvadrata, zbog njihove veće likvidnosti i brzine izdavanja.
Najveći deo kupaca čine naši ljudi iz Nemačke, Austrije i Francuske, ali značajan je i broj kupaca iz Amerike, Australije i skandinavskih zemalja. Uglavnom je reč o osobama prosečne starosti oko 40 godina koje su akumulirale kapital za kupovinu jedne ili više nekretnina, a kupovina se najčešće obavlja – za keš.
Kupci iz dijaspore pokazuju veću naklonost ka novogradnji i nekretninama sa potpuno urednom dokumentacijom, za razliku od lokalnog stanovništva koje je otpornije na nerešene situacije u vezi sa uknjižbom.
Kuće i vikendice manje atraktivne
Miloš Mitić ističe da su retki slučajevi da kupci iz inostranstva traže placeve ili kuće. Ako se i odluče za kuće, uglavnom su to novogradnje u okviru kondominijumskih naselja u okolini Beograda.
Agent za nekretnine Kaća Lazarević potvrđuje da dijaspora značajno manje kupuje vikendice i kuće nego stanove. Interesovanje za takve objekte postoji u okolini Beograda, na Fruškoj Gori, ali i na planinama poput Zlatibora i Kopaonika, pri čemu su spremni da plate između 50.000 i 70.000 evra. Lazarević primećuje da sve više ljudi na radu u inostranstvu kupuje nekretnine u Srbiji sa ciljem izdavanja.
Ostavi komentar