Snažan ekosistem veština, visoka produktivnost i umereni troškovi rada glavne su prednosti Danske koja je prva na listi
Prema novom istraživanju Conference Boarda, globalnog poslovnog istraživačkog centra, Danska je najatraktivnija evropska zemlja za zapošljavanje u 2026. godini. Njenu prednost čine snažan ekosistem veština, visoka produktivnost i umereni troškovi rada.
Na drugom mestu nalazi se Švajcarska, koja je ostvarila maksimalnih 100 poena u kategoriji talenata i veština, ali i dalje predstavlja izazov zbog visokih troškova života i poslovanja.
Irska zauzima treće mesto, zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i snažnoj poslovnoj kulturi.
Top 10 listu uglavnom čine zemlje severne Evrope, kao i manje, ali bogate ekonomije koje se izdvajaju prilagodljivošću, stabilnim institucijama i kvalitetnom radnom snagom.
Velike ekonomije i njihovi problemi Nemačka je jedina zemlja iz grupe G7 koja se našla među prvih deset. Ipak, suočava se sa padom broja radno sposobnog stanovništva, rastućim troškovima rada i sporim procesom digitalizacije. Posebno loše ocenjena je konkurentnost radne snage.
Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 12. mesto. I dalje trpi posledice regulatorne neizvesnosti nakon Bregzita, ali zadržava snažan potencijal zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada, razvijenom uslužnom sektoru i bogatoj bazi talenata.
Francuska i Italija - sličan plasman, različiti problemi Francuska se nalazi na 18. mestu, a njen napredak ograničavaju strogi propisi, složena administracija i manjak fleksibilnosti tržišta rada. Italija, koja je na 20. poziciji, ne suočava se sa nedostatkom veština, već sa slabim pretvaranjem znanja u produktivnost, sporim inovacijama i izazovima u upravljanju. Na samom dnu rang-liste nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska, koje su osvojile manje od 30 poena.
Šta poslodavci najviše traže?
Prema anketi sprovedenoj među direktorima ljudskih resursa, ključni faktor pri zapošljavanju su odgovarajuće veštine zaposlenih (51%). Slede visoka produktivnost i tehnološke sposobnosti (28%), kao i konkurentni porezi na rad (28%). Kao najmanje važan faktor ocenjena je jednakost prilika na tržištu rada.
Ostavi komentar