Banke strogo kažnjavaju i kratka kašnjenja, ali postoji način da ponovo postanete „poželjan klijent”.
Mnogi građani u Srbiji danas imaju potrebu za dodatnim finansiranjem, bilo zbog nepredviđenih troškova, zdravstvenih razloga ili porodičnih situacija. Međutim, kada se u međuvremenu nakupi nekoliko kredita i pojave se kašnjenja u otplati, banke postaju znatno opreznije.
To je slučaj i čitaoca koji se obratio redakciji Kamatice uz mesečnu platu od oko 87.000 dinara, već otplaćuje dva kredita sa ukupnim preostalim dugom od 240.000 dinara, a hitno mu je potreban novi kredit od 250.000 do 300.000 dinara. Njego problem je loša kreditna istorija zbog čestih kašnjenja. Banke takve zahteve uglavnom odbijaju uz obavezno obrazloženje: „neuredna kreditna istorija”.
Da li postoji rešenje za lošu kreditnu istoriju?
Banke najviše gledaju urednost otplate. U kreditnom ocenjivanju, najvažniji faktor nije visina plate, niti prethodni krediti, već redovna otplata rata. Česta kašnjenja, čak i od nekoliko dana, ulaze u kreditni izveštaj i mogu smanjiti šanse za novi kredit i do godinu dana.
Prema praksi banaka, neophodno je najmanje šest do dvanaest meseci uredne otplate bez ikakvog kašnjenja da bi klijent ponovo imao realne šanse za novo zaduženje ili refinansiranje.
Naš čitalac sa platom od 87.000 dinara, mogao bi da podigne kredit sa maksimalnim iznosom rate koji banke obično dozvoljavaju od 30 do 40 odsto zarade, odnosno 26.000 do 35.000 dinara mesečno. Objedinjavanje postojećeg duga od 240.000 dinara sa novim kreditom od 250.000 do 300.000 značilo bi ukupno zaduženje do oko pola miliona dinara, što je uz duži rok otplate moguće uklopiti, ali samo uz urednu istoriju plaćanja.
Šta građani mogu da urade u slučaju loše kreditne istorije?
Stručnjaci savetuju sledeće korake:
- ubuduće nemojte kasniti u otplati kredita - trajni nalog ili automatska uplata su najbolja zaštita
- proveritea kreditni izveštaj kod NBS - građani imaju pravo da vide šta je tačno zabeleženo o njima
- razgovor sa bankom - lično - online aplikacije često automatski odbijaju zahteve. U filijali je moguće dobiti jasnije informacije o opcijama refinansiranja ili produženju roka otplate.
- budite oprezni sa „brzim” kreditima - pozajmice van bankarskog sektora često nose visoku kamatu i dodatne troškove
- razmotrite alternative - pomoć porodice, poslodavački avans ili manji iznos kredita mogu biti privremeno rešenje.
Novi kredit u trenutku kada već postoji rizik kašnjenja može dodatno pogoršati situaciju. Loša kreditna istorija ne znači trajnu „crnu listu”, ali znači period obavezne finansijske discipline. Redovnost otplate je ključ povratka poverenja banaka, a svako novo zaduženje treba pažljivo proceniti kako bi se izbegla dugoročna finansijska opterećenja.
Ostavi komentar