Ministarstvo finansija, tačnije Uprava za javni dug, objavilo je najnovije podatke koji pokazuju da je javni dug Srbije na kraju maja iznosio 38,76 milijardi evra. Struktura duga otkriva zanimljivu sliku o tome ko su najveći kreditori države i kako se dug finansira
Na prvom mestu po visini duga su kupci evroobveznica, kojima Srbija duguje značajnih 10,31 milijardu evra. Odmah iza njih su kupci dugoročnih dinarskih hartija od vrednosti, sa iznosom od 7,74 milijarde evra. Poslovne banke takođe čine značajan deo poverilaca, sa potraživanjima od 4,17 milijardi evra.
Značajan udeo u ukupnom dugu ima i kineska „Eksport import banka“, kojoj se duguje 2,88 milijardi evra, dok strane vlade potražuju 2,85 milijardi evra na ime različitih kredita. Međunarodni monetarni fond (MMF) je na dan 31. maja imao potraživanja u iznosu od 2,34 milijarde evra.
Interesantno je da udeo javnog duga u stranoj valuti čini čak 76,8 odsto ukupnog duga. Dominira dug denominovan u evrima (57,8%), zatim u američkim dolarima (12,7%), dok se u specijalnim pravima vučenja (SDR) nalazi 6,1 odsto duga.
Tokom maja meseca, Srbija je aktivno upravljala svojim dugom. Emitovane su dinarske državne hartije od vrednosti sa rokom dospeća od 10 i po godina, u vrednosti od 15 milijardi dinara. Istovremeno, povučena su sredstva u iznosu od 10,5 milijardi dinara po osnovu projektnih i programskih zajmova, dok su obaveze u iznosu od 19,4 milijarde dinara uredno izmirene.
Ostavi komentar