Nemačka privreda u velikoj meri zavisi od radnika useljeničkog porekla, kojih je više od četvrtine ukupnog broja zaposlenih
Prema podacima nemačkog statističkog zavoda Destatis, 26% svih zaposlenih u Nemačkoj se uselilo u zemlju ili su deca ljudi useljenih nakon 1950. godine. Ovi podaci se zasnivaju na mikropopisu iz prošle godine.
Udeo radnika useljeničkog porekla posebno je dominantan u određenim sektorima:
- Varioci: Troje od petoro radnika (60%) su useljeničkog porekla.
- Kuvari i proizvodnja hrane: 54% zaposlenih.
Po sektorima, udeo je natprosečno velik i u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, uslugama čišćenja zgrada, skladištenju i kurirskim službama.
Ključni sektori zavise od stranaca
Natprosečan udeo radnika useljeničkog porekla registrovan je i u dva ključna sektora koja zapošljavaju preko milion ljudi:
- Nega starih: 32% zaposlenih su useljeničkog porekla.
- Automobilska industrija: 32% zaposlenih su useljeničkog porekla.
Deficitarne profesije s niskim udelom stranaca
Ipak, u nekim profesijama koje se suočavaju sa deficitom radne snage, udeo useljenika je relativno nizak:
- Hitne službe: 8%
- Pravosuđe: 9%
- Poljoprivreda: 15%
Osim u ovim deficitarnim profesijama, ljudi useljeničkog porekla retko se zapošljavaju i u policiji, javnoj upravi, školstvu i poreskim službama. Ispod proseka zaposlenosti useljenika i njihove dece su javni sektor, osiguranje, poljoprivreda i obrazovanje.
Ostavi komentar