Slično je i sa jabukama gde se izvozna cena kreće 0,7 do 0,8 evra od januara do juna dok je na domaćem tržištu od 1,5 do dva evra u proseku, dok prosečna izvozna cena kruške jedva prelazi 0,5 evra (osim u junu kada je iznosila 1,08 eura) dok je na domaćem tržištu preko 300 dinara.
Maline iz Srbije prodaju se čak i na Novom Zelandu, ali su jeftinije nego zamrznute maline nekih proizvođača u Srbiji, iako su prešle put od 17.000 kilometara!
Za ekonomistu Dragovana Milićevića ova vest samo na prvi pogled deluje iznenađujuće.
- Po pravilu to je uvek praksa. Naime, izvozne cene su suočene sa konkurencijom, potrebom za deviznim likvidnim sredstvima, nemogućnosti plasmana na domaćem tržištu i naravno kao najvažnija stavka precenjenim dinarom. Uvek kada imate nerealan kurs koji kažnjava izvoznike imaćete i ovakve anomalije. Uvidom u spoljnotrgovinsku bazu podataka na mesečnom nivou za godinu dana izvozne cene gotovo svog voća su značajno manje u evrima od domaćih u dinarima pretvorenih u evro - objašnjava Milićević za list Danas.
On navodi slučaj sa jabukama gde se izvozna cena kreće 0,7 do 0,8 evra od januara do juna dok je na domaćem tržištu od 1,5 do dva evra u proseku. Kod kruške je još drastičnija situacija. Prosečna izvozna cena jedva prelazi 0,5 evra (osim u junu kada je iznosila 1,08 eura) dok je na domaćem tržištu preko 300 dinara.
- U slučaju malina imate situaciju da je izvozna cena 1,6 do 1,8 evra prosečno mesečno, a domaća cena je preko sedam evra. Konkurencija i precenjen kurs su odgovori na ova pitanja i objašnjenje samo na prvi pogled navedenih anomalija. Domaće tržište u ovom slučaju služi za "refundaciju" nižih izvoznih cena - zaključuje on.
Udruženja za zaštitu potrošača smatraju da je glavni problem konkurrencija, ili bolje rečeno njen nedostatak.
Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije poručuje da je krajnje vreme da Komisija za zaštitu konkurencije radi svoj posao, a osnovni zadatak im je analiza tržišta.
- Prvenstveno se podrazumeva analiza lanaca distribucije, odnosno analizirati-proveriti sva povezana lica u lancu distribucije. Po našim saznanjima mnogi veći trgovinski lanci su sami sebi dobavljači, jer su vlasnici povrtarske, voćarske i mesne industrije itd - kaže on.
I Vesna Perinčić iz Republičke unije potrošača ukazuje da nije slučaj samo sa malinama, već i da su drugi naši proizvodi, na primer keks, čokolada, ulje ili mleko, pa i kafa koja se proizvodi u Srbiji, jeftiniji u inostranstvu nego kod nas, što je nelogično, pre svega uzimajući u obzir troškove transporta.
- Obrazloženje je najčešće da trgovac mora da se konkurentskim cenama probije na novo tržište, ali i da je znatni uticaj poreske politike u drugim zemljama. Međutim, dominantni faktor je razvijena konkurencija u tim zemljama i mnogo manje marže nego kod nas. Na tom primeru jasno se oslikava katastrofalan položaj naših potrošača, jer sa daleko manjim primanjima nego u drugim zemljama kupuju znatno skuplje proizvode - napominje ona.
Ostavi komentar