Spajanjem socijalne zaštite i socijalnog preduzetništva organizacija Caritas u Bogatiću napravila preduzeće "Avlija" koje mnogima može da bude uzor
Kada je organizacija Caritas iz Šapca pre 10 godina kupila staro seosko imanje u Bogatiću u kome niko nije živeo više od 20 godina, malo ko je verovao da će se ovaj prostor za relativno kratko vreme potpuno preporoditi. Danas ovde radi etno-restoran "Avlija", destilerija, a uz radno-okupacionione terapije pomažu i osobama kojima je podrška neophodna. Najbolje od svega ipak je činjenica da je mnogima ovde prvi put data šansa da rade.
Preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Avlija održivog razvoja d.o.o, poznatije kao Avlija Bogatić osnovano je 2015. godine. Posluju na imanju koje je danas pravi mali kompleks gde je moguće organizovati slavlja, poslovni ručak, a imaju i gotovo sve za osnaživanje korisnika i socijalno preduzetništvo. Ovde se nalaze plastenici sa sezonskim povrćem, dok su na drugom gazdinstvu u Vukošiću zasadi voća. Pored kuhinje i restorana, ovo preduzeće se može pohvaliti i destilerijom koja proizvodi rakije od kruške, šljive, kajsije i dunje, ali i razne vrste džemova i slatka.
Miroljub Nikolić, direktor preduzeća Avlija naglašava da je u Srbiji potrebno još da se radi na podizanju sveste o tome šta je socijalna ekonomija:
- Zagovaramo italijanski model zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, koji predviđa da se ljudima pomogne kroz profesionalnu rehabilitaciju. Dnevni boravci su dobri, ali neki ljudi kada se osnaže prevazilaze taj oblik zaštite, pa su im, pre nego što izađu na otvoreno tržište rada, potrebna prilagođena preduzeća kao što je ovo naše, koje može da pruži i stručnu podršku. Počeli smo sa 30, a sada imamo 90 zaposlenih.
Ništa od ovoga ne bi bilo da im najpre podršku nije pružila Erste banka, koja "Avliji" nije dala samo kredit, već su uz mentorsku edukaciju radili zajedno sa njima od početka. Princip poslovanja koji primenjuju mnoge banke "dam ti pare skinuću ti kožu s leđa", u ovom slučaju nije važio.
Nikolić objašnjava da neguju otvoreni koncept koji predviđa da osobe sa smetnjama nisu smeštene u institucije, već su deo zajednice:
ŠTA JE SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO? Socijalno preduzetništvo je oblik preduzetništva koji kombinuje poslovne metode s ciljem rešavanja društvenih problema. Za razliku od klasičnih preduzeća čiji je primarni cilj profit, socijalna preduzeća imaju za cilj društvenu korist, iako takođe mogu ostvarivati prihod. Ostvareni profit se ne deli akcionarima, već se ponovno ulaže u misiju i razvoj zajednice. Socijalna preduzeća posluju na tržištu i teže da budu finansijski samoodrživa i u svoj rad uključuju ranjive grupe, često zapošljavaju osobe sa invaliditetom, Rome, dugoročno nezaposlene, samohrane roditelje, bivše osuđenike. |
- Imamo igralište, dolaze komšijska deca da se igraju, koleginice slave rođendane svoje dece i slično. Time pokazujemo da osobe koje borave kod nas nisu opasne po društvo, kako se to možda misli, a takođe koriste brojne usluge da bi se osnažile i osposobile za rad i samostalan život u meri u kojoj je to moguće.
Kroz program socijalnog bankarstva, u poslednjih osam godina, neke od vidova nefinansijske podrške dobilo je više od 7.500 građana, od kojih nisu svi bili klijenti Erste banke, jer je, kako kažu, reč o opštem javnom dobru.

Ostavi komentar