Tekst objavljen: 06.04.2026 14:59        

Rizik od bujičnih poplava raste, ali dodatno osiguranje i dalje retko koriste - posledice mogu koštati milione dinara

Neočekivani troškovi mogu vas koštati milione - Zašto osnovna polisa često nije dovoljna?

Iskustvo sa poplavama doprinelo je da se uplata te vrste osiguranja, prema podacima NBS, od 2017. godine četvorostruko uveća, i dostigne 2,3 milijarde dinara. Dešavalo se i da mnogi budu iznenađeni što ne mogu da naplate štetu, jer im polisa nije uključivala i posledice bujičnih poplava.

Njive u selu Bradiću kraj Jadra, u delu koji plavi, vlasnici i ne osiguravaju. Kažu, nisu ni nešto plodne, pa se ne isplati. S druge strane, u Mačvi, gde je bujica Dobrave u Miokusu 2014. sve potopila, porodica Isaković njive obrađuje, ali osigurava delimično. Ljubinko Isaković, poljoprivrednik iz Miokusa, kaže da osigurava njive od grada, ali ne i od bujičnih nanosa.

- Nekih tri do četiri odsto možemo reći da postoji rast ugovorenih osiguranja, kada je rizik od poplava u pitanju, to je nedovoljno. Ipak, 2023. godine, u kojoj smo uz kiše imali i superćelijske oluje, domaća osiguravajuća kuća koja pokriva trećinu tržišta za odštete je isplatila čak 800 miliona dinara. Tada su mnogi bili zatečeni i saznanjem da nemaju pravo na naknadu, jer nisu uplatili dodatno osiguranje od bujica - kaže Zoran Blagojević, predsednik IO „Viner štediše osiguranja“.

On ne želi da nerazumevanje pripisuje samo klijentima i tvrdi da postoji blagi rast ugovaranja osiguranja od poplava.

Šta pokriva osnovni, a šta dodatni paket

Jedan od osnovnih paketa za osiguranje kuće od 60 kvadrata pokriva štete od požara, grada, izliva vode iz instalacija, eksplozije, loma stakla i košta 6.000 dinara godišnje. Dodatno osiguranje od bujičnih voda doplaćuje se 1.300 dinara.

Po približno istoj ceni dodatno se može osigurati i od šteta od snega, pada drveta, zemljotresa i povrede člana domaćinstva.Šta se ne može osiguratiPostoji i ono što se ne može osigurati.

Milorad Radić, direktor Direkcije za naknadu štete „Dunav osiguranja“ objašnjava da postoje štete koje liče na rizik od poplava, ali se ne nadoknađuju.

- To su štete od podzemnih voda, od izliva iz kanalizacione mreže ukoliko nisu posledica poplave, jer samo izlivanje iz kanalizacione mreže u uslovima poplave jeste naplativo - navodi Radić.


Rast osiguranja imovine značajan, ali nedovoljan

U Udruženju osiguravača kažu da je u odnosu na period pre korone ukupno osiguranje imovine imalo značajan, ali nedovoljan rast.Nekretnine osigurava 10 odsto vlasnika, a svoje posede 14 procenata poljoprivrednika.Zoran Ćirić iz Udruženja kaže da trenutnim obuhvatom niko ne može biti zadovoljan.

- Ni vlasnici, ni oni koji žive od te poljoprivrede, ni država, jer ona je ta koja na kraju nadoknađuje štetu, svedoci smo toga unazad nekoliko godina. Niti osiguravači - ističe Ćirić.

Ako edukacija građana o značaju osiguranja nije marketinška, već suštinska, rezultat ne izostaje. Dobar primer za to stiže iz Češke, gde je u kratkom roku nakon oluje „Boris“ obuhvat osiguranih porastao i do 15 odsto.Siguran zamajac rastu osiguranja kod nas bila bi i poreska olakšica za osiguranu imovinu.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
osiguranje od poplava osiguranje poljoprivreda

Kalkulator dozvoljenog minusa