Tekst objavljen: 25.05.2025 9:00        


Prema najnovijim podacima Svetskog saveta za zlato, globalna potražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što predstavlja rast od 1 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine

Potražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona


Tokom tog perioda, cena zlata je porasla za čak 38 odsto, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po pitanju rasta cene zlata u 21. veku. Ovaj iznenadni skok cena je rezultat značajnih promena na globalnom nivou, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Kada govorimo o individualnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove zasnovane na zlatu – vidimo da jepotražnja za investicionim zlatom porasla za čak 170 odsto u poslednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su se Evropljani tokom protekle godine više fokusirali na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvesnosti, posebno vezanih za trgovinski rat sa SAD, sada svedočimo promeni investicionog ponašanja.

Istovremeno,globalni investitori se ponovo okreću ulaganju u zlato putem ETF-ova.Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posedovanja – takozvano „papirno zlato“, gde investitor ima dokument kojim potvrđuje da poseduje određenu količinu zlata. Imovina ovih fondova je porasla za 333% u protekloj godini, a najznačajnija ulaganja su došla iz Severne Amerike (pre svega SAD) i Azije.


U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište za zlatne ETF-ove, pri čemu kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Pa ipak, čak i sa ovim rastom, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8 odsto ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Poređenja radi, tokom 2010–2011. godine. Godine 2015, kada je cena zlata dostigla rekordno visokih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi su činili preko 11 odsto ukupne imovine ETF-ova širom sveta.

Podaci pokazuju da je želja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže na većim proizvodima - zbog fiksnih troškova proizvodnje, one zauzimaju manji procenat ukupne cene većih jedinica zlata (npr. preko 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
zlato potražnja za zlatom 2025 prvi kvartal

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana