U Ministarstvu finansija kažu da će u narednom periodu plate u javnom sektoru takođe biti povećane, dok ekonomisti napominju da udeo mase zarada isplaćenih javnom sektoru ne sme da pređe 10 odsto BDP-a
Povećanje minimalne zarade ne utiče samo na radnike sa najnižim primanjima – ono često dovodi i do rasta prosečne plate u celoj ekonomiji. Razlog je jednostavan – kada stotinak hiljada ljudi dobije veće plate, ukupna masa zarada raste, a samim tim i statistički prosek. Pored toga, dolazi do takozvanog lančanog efekta, jer zaposleni koji su do sada zarađivali nešto više od minimalca često traže i dobijaju povećanje kako bi se zadržale razlike u platama. Tako se rast širi i na druge slojeve radne snage.
U Ministarstvu finansija za „Politiku” ističu da se očekuje da će povećanje minimalne zarade (od oktobra za 9,4 odsto) imati efekat na dodatni rast prosečne zarade.
– Prosečna zarada za april 2025. godine je iznosila 932 evra, u decembru ove godine očekujemo da će dostići 1.022 evra, a u decembru sledeće godine 1.174 evra. Sve navedeno vodi ka ispunjenu obećanja da će prosečna zarada do kraja 2027. dostići 1.400 evra, a minimalna zarada 650 evra – navode u ministarstvu.
Ipak, nameće se pitanje da li će, pored pregovora u vezi s minimalnom zaradom koji počinju sredinom avgusta za narednu godinu, biti pregovaranja resornih ministarstava sa javnim sektorom, kako bi se i njima povećale plate, za šta se inače zalažu sindikati.
U ministarstvu objašnjavaju da su pregovori o minimalnoj ceni rada striktno uređeni članovima 111, 112 i 113 Zakona o radu.
– Tim članovima jasno je propisano da se pregovara isključivo o minimalnoj ceni rada koja predstavlja najnižu granicu primanja zaposlenih za standardni učinak i radno vreme. U skladu sa time, navedene zakonske odredbe ne pružaju osnov za proširenje pregovora na opšte povećanje zarada koje su iznad minimalne zarade – ističu nadležni i dodaju da se rast plata u javnom sektoru predviđa posebnim pregovorima u okviru Zakona o budžetu i Zakona o budžetskom sistemu.
– Time se jasno propisuje fiskalno pravilo koje štiti stabilnost javnih finansija. Dakle, nema zakonskog osnova da se u okviru pregovora o minimalnoj ceni rada raspravlja o opštem povećanju svih plata, jer je za to, u slučaju javnog sektora, predviđen poseban mehanizam kroz budžetski proces, dok se u privatnom sektoru plate većinski formiraju na osnovu tržišnih uslova i ugovora između poslodavaca i zaposlenih – podsećaju u ministarstvu i najavljuju da će u narednom periodu plate u javnom sektoru biti povećane, što će biti predviđeno budžetom za narednu godinu.
– O tačnim procentima povećanja javnost će biti blagovremeno obaveštena. Jer očekuje se da će povećanje minimalne zarade imati efekat na dodatni rast prosečne zarade – zaključuju u Ministarstvu finansija.
Ekonomisti smatraju da će u veoma malom procentu sadašnji porast minimalca uticati na rast prosečnih zarada u Srbiji.
Ivan Nikolić, urednik stručnog biltena „Makroekonomske analize i trendovi” (MAT), podseća da veoma mali broj ljudi prima minimalnu zaradu u javnom sektoru.
– Kažu da ih je od 8.000 do 9.000 ljudi, zbog čega se i ne očekuje veći porast proseka plata. Povećanje najnižih plata neće uticati na ekonomiju i prosek zarada, jer tih oko 8.000 zaposlenih na minimalcu je malo u odnosu na oko 540.000, koliko radi u javnom sektoru – podseća Nikolić.
Koliko ima prostora za povećanje zarada u javnom sektoru?
– Ima onoliko prostora za koliko će porasti BDP. Jer udeo mase zarada isplaćenih javnom sektoru ne sme da pređe 10 odsto BDP-a. To je kriterijum dokle može da se ide sa povećanjima plata u javnom sektoru. Dakle, posmatra se masa plata – objašnjava Nikolić.
Stručnjaci upozoravaju da na rast proseka utiče i pritisak na tržištu rada. Poslodavci u niže plaćenim sektorima moraju da povećaju zarade da bi zadržali radnike, što dodatno podiže prosečnu zaradu. U nekim slučajevima povećanje minimalca podstiče i formalizaciju plata koje su se ranije delom isplaćivale „na ruke”, čime se povećava prijavljena zarada i utiče na statistiku.
Sindikati bi da se zadrži kvalitetna radna snaga
Minimalna zarada raste svake godine, pa će tako i ove u oktobru biti uvećana za 9,4 odsto, vanredno, što je nedavno i ozvaničeno. Od 1. januara 2026. trebalo bi da usledi još jedno povećanje, kako očekuju u Ministarstvu finansija – za 10,1 odsto – tako da bi od tada trebalo da vredi oko 550 evra. Sindikati se zalažu za to da se plate povećavaju u onom procentu u kome se podiže minimalac, odnosno dinamikom koja je zadovoljavajuća za sve radnike.
– Za to se zalažemo kako nam mladi ljudi ne bi odlazili u inostranstvo, kako bismo zadržali radnu snagu u Srbiji, posebno onu kvalitetnu – naveo je Zoran Mihajlović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, i dodao da se plaši situacije da kada postoji veliko povećanje minimalne zarade, dolazi do kompresije plata.
– Imaćemo situaciju, najverovatnije od Nove godine, da će veliki broj radnika u javnom sektoru, recimo, u komunalnoj delatnosti, u zdravstvu, u obrazovanju, ljudi sa srednjom školom, već biti u zoni minimalne zarade ili tek nešto malo iznad nje – istakao je on za Tanjug. Naveo je i da sindikat od vlade na pregovorima traži da se paralelno sa tim kako će ići povećanje minimalne zarade ide i sa pregovorima resornih ministarstava sa javnim sektorom da se i njima plate povećaju.
Ostavi komentar