Već godinama se mnogi prolaznici u Knez Mihailovoj ulici pitaju kako je moguće da za najekskluzivniju trgovačku zonu nema zainteresovanih zakupaca.
Robna kuća "Mitić", nekada ukras i ponos, sada je zapušten poslovni prostor. Stručnjak za investicije i nekretnine Ervin Pašanović kaže za RTS da je kultura kupovine danas drugačija i da se deo tržišta preselio na internet. Objašnjava da bi rešenje za lokale mogao da bude "tenant mix manager".
Prva evropska moderna robna kuća na Balkanu – Robna kuća "Mitić" – sagrađena je na devet ari zemljišta. U toj zgradi u Knez Mihajlovoj ulici se odevala najpoznatija beogradska gospoda. U toj robnoj kući je prvi put uvedena kataloška prodaja.
Robna kuća Mitić trenutno nema zakupaca, a zgrada je u procesu restitucije.
- Tu su odluke već donete. Radi se o tri adrese – 41, 43 i 45. Postoje odgovarajući predmeti za te adrese i donete su različite odluke - kaže direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.
Objašnjava da je adresa 41 u vlasništvu RK Beograd, da je adresa 43 vraćena starim vlasnicima, a da je za adresu 45 odbijen zahtev za restituciju, pošto se se utvrdilo da se nisu javili pravi naslednici.
- Što se tiče dela koji je vraćen - Knez Mihajlova 43 - tu se radi o potomcima porodice Garašanin - kaže Sekulić.
Izlozi nekada ekskluzivnog zdanja prelepljeni su novinama i plakatima, dok su na fasadi ispisani grafiti. Iako bi deo zgrade mogao da se izdaje, po svemu sudeći, zainteresovanih zakupaca nema.
Ovakvih lokala u Beogradu ima još, a njihovo izdavanje, u ideji, ne bi trebalo da bude problem.
- Tek po pravosnažnosti rešenja dolazi do promene vlasništva. U međuvremenu se radi normalno, kad rešenje postane pravosnažno, kad postane privatna svojina, postoji jedan rok od tri godine. Zakupac je u istom režimu kao što je bio prema državi, nakon tri godine vlasnik može da radi sa tom imovinom šta hoće - objašnjava Sekulić.
Cena zakupa zavisi od lokacije, pozicije u okviru zgrade i površine lokala. Najskuplje je u pešačkoj zoni, najprometnijim bulevarima, tržnim centrima, a najjeftinije na periferiji grada i u manjim tržnim centrima koji nisu toliko posećeni.
Kristina Marinković koja radi u agenciji za nekretnine kaže da se promenila navika kupovanja.
- Trend prelaska maloprodajnih objekata u tržne centre je zato što nude stabilnu ponudu zakupcima i onda se oni često odlučuju da pređu iz ovih gradskih centralnih zona u tržne centre i šoping molove - objašnjava Marinkovića.
Čak i u najprometnijim delovima grada, u Knez Mihailovoj ulici, pa i na Terazijama postoje prazni lokali, godinama napušteni. Negde na jednoj strani ulice ima više lokala i zakupci plaćaju više nego komšije preko puta.
Kolike su cene
Zakupnina poslovnog prostora kreće se od 10 evra po kvadratnom metru na periferiji do 30 evra u Knez Mihailovoj. Cena bude i viša ukoliko su lokali renovirani ili se nalaze u tržnim centrima. Lokali se iznajmljuju na najmanje 12 meseci, uz depozit od dve do tri kirije, dok se u većim poslovnim zgradama i šoping molovima potpisuju dugoročniji ugovori, uz dodatne troškove, kao što su održavanje zgrade i postavljanje reklama.
Iako je u poslednje vreme potražnja za lokalima manja, još se događa da pojedini zakupci pristaju da plate i dugove za komunalije prethodnih vlasnika samo da bi bili na mestu gde mogu dobro da zarade.
Stručnjak za investicije i nekretnine Ervin Pašanović rekao je za RTS da je kultura kupovine danas drugačija i da se deo tržišta preselio na internet.
- Šoping molovi koncentrišu sve neophodne stvari koje su potrebne, a postoje i pešačke zone - kaže Pašanović.
Knez Mihajlova ulica je i dalje najekskluzivnija lokacija sa najvišom cenom zakupa, naglašava Pašanović i dodaje da zakup kvadrata, zapravo, u proseku košta od 100 do 200 evra.
- Tu nema praznih lokala koji su pravno-imovinski rešeni, uglavnom su svi izdati. Ovi koji su prazni uglavnom imaju pravne probleme. Međutim, već od Terazija ka Slaviji ima dosta praznih lokala - ukazuje Pašanović.
Profesija "tenant mix manager" mogla bi da bude rešenje za prostore koji su danas napušteni ili jednostavno neiskorišćeni, kaže Pašanović.
Objašnjava da bi ta osoba bila zadužena za odluku o tome koje radnje mogu da zakupe lokale u određenom prostoru.
- Ne treba da imamo 17 radnji za garderobu, 16 za patike, nijednu apoteku, nijednog frizera, nijedan restoran - naglašava stručnjak za investicije i nekretnine.
Ističe da bi tenant mix manager pravio sadržaj među lokalima, koji bi kupcu mogao da na jednom mestu ponudi sve što mu treba.
Ostavi komentar