Nemački proizvođači automobila, uključujući Folksvagen, BMW i Mercedes, suočavaju se sa dubokom "polikrizom", obeleženom stagnacijom, masovnim otkazima i teškim prelazom na električna vozila
Dok se danas sastaju s kancelarom Fridrihom Mercom na kriznom "Automobilskom samitu" u Berlinu, njihov opstanak zavisi od državne podrške.
Nekada dominantna industrija sada zaostaje za kineskim konkurentima poput BYD-a u softverskim inovacijama i osvajanju tržišta jeftinijim električnim vozilima. Dodatni udarac zadale su i protekcionističke politike SAD.
Merc traži odlaganje zabrane dizelaša i benzinaca
Ključni odgovor Berlina je poziv kancelara Merca na ukidanje planirane zabrane motora sa unutrašnjim sagorevanjem u EU, koja bi trebalo da stupi na snagu 2035. godine. Mercovi konzervativci su tu meru nazvali "ludačkom košuljom za konkurentnost automobilske industrije".
– Ne treba da zabranjujemo, već da omogućavamo tehnologije. To je moj cilj – izjavio je Merc.
Međutim, analitičar Kreg Mejli smatra da bi poziv na odlaganje mogao da potkopa poverenje potrošača u prelazak na električna vozila, dok ekonomista Sander Tordoir smatra da je ova debata "sporedna predstava".
– Očigledno se događa nešto drugo – a to je Kina. Zato je potreban industrijski i trgovinski odgovor na Kinu – rekao je Tordoir, ističući da je Kina glavni razlog što je Nemačka izgubila polovinu neto izvoza automobila u poslednje četiri godine.
Mogući kompromis je dozvola prodaje hibridnih vozila i nakon 2035. godine.
Subvencije i odgovor Kini
Nemački ministar finansija najavio je produženje poreskih olakšica za električna vozila do kraja 2030. godine, a Tordoir iz Centra za evropsku reformu (CER) poziva na ponovno uvođenje subvencija (poput popusta od 7.500 evra) i njihovo usklađivanje na nivou EU.
– Na celom kontinentu postoji višak kapaciteta i manjak potražnje za evropskim automobilima. Zato moramo da delujemo u sektoru potražnje – kaže Tordoir.
Problemi su već vidljivi u bilansima: u prvoj polovini 2025. Mercedes-Benc je zabeležio pad dobiti od 56 odsto, Folksvagen za trećinu, dok je izvoz automobila iz Evrope u Kinu pao za 42 odsto. Sektor je izgubio i skoro 52.000 radnih mesta u Nemačkoj.
Analitičari pozivaju Brisel i Berlin da ojačaju evropsko tržište podsticanjem veće potražnje i da oštrije odgovore Kini strategijama poput onih koje je usvojila Francuska – isključivanjem kineskih vozila iz subvencija.
Uprkos krizi, stručnjaci veruju da nemačka industrija, uz strateška ulaganja, ima potencijal da se prilagodi.
– Vredi pružiti određenu podršku kako bi se ostalo u trci i kako bi se prelazak u novu eru sproveo na pravi način – poručuje Tordoir.
Ostavi komentar