Telekom Srbija će morati da doživi transformaciju u broju zaposlenih, rekao je nedavno u jednom intervjuu Predrag Ćulibrk, generalni direktor, govoreći o povećanju efikasnosti preduzeća na čijem je čelu.
- Tu mora doći do transformacije, što može da znači smanjenje broja zaposlenih, ali i promenu starosne, kvalifikacione strukture kroz program dobrovoljnog odlaska i prijem mladih stručnih kadrova - objasnio je Ćulibrk.
Predstojećim izmenama i dopunama Zakona o radu biće propisane i odredbe koje se tiču privremenog zapošljavanja. Prethodno je Srbija donela zakon o potvrđivanju konvencije Međunarodne organizacije rada 181 i time se obavezala da u svoje zakonodavstvo primeni standarde koji se tiču lizinga zaposlenih. Fleksibilnije zapošljavanje jedan je od prvih uslova koji navode investitori namereni da ulažu u Srbiju, ali i poslodavci koji već posluju u zemlji. |
Takva sudbina očekuje i zaposlene u više od 100 preduzeća u restrukturiranju, od kojih su mnoga u tom statusu bezmalo i po deceniju.
To, međutim, ne znači da će se automatski pojaviti armija nezaposlenih na birou rada, već će način zapošljavanja biti drugačiji. Konkretno, jedan od modela koji se sve češće pominju jeste takozvani lizing zaposlenih - kad kompanije pozajmljuju radnike za poslove koji su im potrebni u datom trenutku i po potrebi, umesto da su stalno zaposleni u firmi bez obzira na to ima li za njih posla ili ne.
Preduzeća bi na ovaj način zamenila glomaznu i neefikasnu organizacionu strukturu koja im smanjuje profit ili čak stvara gubitke, efikasnijom i fleksibilnijom, dok s druge strane zaposleni dobijaju priliku da rade u nekoliko firmi istovremeno.
Ovakva praksa se već primenjuje u većini „zdravih“ preduzeća u Srbiji, poput Telenora, Vipa, Soko Štarka, Grand kafe, Bambija, Fijata, Idee, NIS-a, kao i u većini banaka i osiguravajućih društava. U mnogima od njih je broj angažovanih radnika veći od broja stalno zaposlenih i udvostručen je, pa i utrostručen u poslednjih nekoliko godina.
Ostavi komentar