Proizvodnja tartufa, u svetu veoma tražene gljive, mogla bi da bude šansa za dobar posao našim poljoprivrednicima. Jesenas je u Srbiji podignuto 150 plantaža na više od 33 hektara, a besplatne sertifikovane sadnice lešnika, u čijem je korenu micelijum tartufa, stižu iz Italije.
U siromašnoj opštini Gadžin Han, oko petnaest, uglavnom mladih poljoprivrednika, oranice pod žitom zamenilo je plantažama crnog tartufa.
Prosečan prinos lešnika po stablu, posle tri i po godine je pet kilograma, a tartufa 200 do 300 grama. Od 20 ari može da se zaradi oko 11.000 evra, od kojih 30 odsto uzima kompanija.
Cena crnog tartufa koji se može naći u okolini Niša u Srbiji je između 40 i 80 evra za kilogram, dok je u Zapadnoj Evropi deset puta veća. Međutim, za kilogram belog tartufa gastronomi plaćaju čak 1.000 evra.
Od Milana Obrenovića koji je prvi doneo tartufe iz Italije u Niš do danas, poznati tartufari tragaju za najskupljom gljivom na svetu. Sa psima tragačima dnevno mogu da nađu i do dva kilograma.
Vitomir Igić iz okoline Niša kaže da naše tartufe "kupuju Slovenci, Hrvati i Italijani i prodaju ih kao svoje", tako da, kako kaže, niko drugi nema pravi uvid u kvalitet naših tartufa.
Pošto se tartufi prodaju sveži, a izvoz onih iz prirode je ograničen kvotama koje prospisuje država, do ekskluzivnih restorana u svetu, srpski tartuf uglavnom dolazi preko crnog tršišta.
Ostavi komentar