Tekst objavljen: 19.06.2013 10:00        


Protekla 2012. godina je bila najbolja u istoriji SAP West Balkans, a u Srbiji pogotovo. Poslovni rezultati kompanije su bili iznad svih očekivanja, a ukupno je ostvaren rast od oko 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kaže u razgovoru za Finansijski portal Kamatica Vojislav Genić, generalni direktor SAP-a za Jugoistočnu Evropu.

Genić: Budućnost poslovanja stigla je u Srbiju

Genić posebno naglašava da SAP-ova rešenja koristi preko 140 kompanija u Srbiji, a prema poslednjim podacima više od 35 procenata bruto domaćeg proizvoda Srbije prave firme koje koriste SAP u svom poslovanju.

Nisu samo finansijski pokazatelji tako dobri, ja bih se usudio da kažem da je takođe vrlo značajno sve implementacije koje su rađene u toku 2012. bile uspešne i završene poput Viktorija grupe, Nelta, Valjaonice bakra Sevojno, Elektromreže Srbije, Železare Smederevo...

Kompanija SAP organizovala je u Beogradu najveću godišnju konferenciju, SAP Forum Beograd, pod nazivom “Iskusite budućnost poslovanja”. Konferencija je u potpunosti bila posvećena inovacijama i najnovijim globalnim trendovima u svetu poslovnih rešenja, a koja su u skladu sa intenzivnim promenama koje se dešavaju u svetu tehnoloških inovacija.
Pomenuo bih i grad Beograd koji je zavrsio treću fazu implementacije po opštinama i to su sve projekti koji su doslovno svi do jednog završeni uspešno.

To je takođe pokazalo i da SAP kao platforma ima stabilnost na našem tržištu, da to sve radi kako treba, a sa druge strane i da su naši partneri sada postali već toliko iskusni da imaju konsultante koji zaista mogu i najkompleksnije projekte da izvedu na vreme u budžetu koji je zadat i to nas puno raduje.

Koliko su kompanije iz sektora finansijske industrije - banke, osiguranja i slične – aktivne u korišćenju SAP-ovih rešenja?

Globalne kompanije koje koriste SAP u svojim centralama imaju ga i ovde i mi imamo nekoliko korisnika u tom domenu.

Ako govorimo o domaćim ili „poludomaćim“ institucijama to su Dunav osiguranje, DDOR koji je sada u italijanskom vlasništvu, ali je implementacija počela ranije, Komercijalna banka koja SAP koristi u domenu ERP-a...



Velike strane kompanije i globalni lideri koje su došli kod nas već uveliko koriste SAP-ove proizvode i na drugim tržištima pa je bilo logično da ih „prenesu“ i ovde. Kakva je situacija sa domaćim kompanijama jer je poznato da praksa u radu domaćih kompanija često nije bila baš najtransparentnija i najčistija. Koliko su one sada spremne i voljne za korišćenje SAP-ovih rešenja? Kakva su vaša iskustva i kakvi su rezultati?

Prva implementacija SAP-a u tom segmentu, znači kod srpskih privatnih firmi je počela još 2000. godine, tako da imamo jednu sad već lepu istoriju implementacija. Mi imamo između 40 i 45 korisnika SAP-a među domaćim komapanijama.

Imamo sreću i da se neke od njih sada šire i po regiji pa sad one rade „roll out-e“ na ta tržišta što je nama takođe vrlo drago.

Mi smo imali zaista ozbiljan rast u tom domenu u onom trenutku kada je kriza počela jer su 2008. i 2009. neke od tih najvećih kompanija zapravo krenule u transformaciju i odlučile se za SAP kao podršku za svoju budućnost.

Koji su po proizvodi i rešenja koje kompanije u Srbiji najviše koriste?

Ako govorimo o ERP okruženju, osim naravno onih bazičnih stvari, puno se investira u Human Capital Management, znaci HR, puno se investira sada u CRM jer kompanije polako prepoznaju potrebu da imaju interakciju sa klijentima u svakom domenu, pogotovo u retail biznisu, telekomunikacijama, bankingu, itd.

Sa druge strane, imamo poslovnu analitiku gde je SAP takođe globalni lider, naročito sa SAP Hanom i inovacijama kojima daje kompanijama trenutne informacije i trenutnu analizu, pa čak i prediktivnu analizu u kojoj mozete da vidite i neke buduće trendove.

Mi, takođe, očekujemo da se dosta toga uradi i u domenu mobilitija, jer danas ukoliko ne možete da isporučite sve podatke bilo gde, bilo kada, na bilo kom uređaju vi zapravo niste konkurentni. Praktično svaka sad ključna aplikacija može sa mobilnog uređaja da se koristi.



SAP ima i brojna rešenja namenjena za rad državne uprave na svim nivoima i mnoga od njih se koriste u brojim državama. Kakva je situacija kod nas po tom pitanju?

Meni je jako žao što još uvek nismo došli do tog nivoa da državna uprava shvata potrebu da iskoristi tu najbolju svetsku praksu koju nose standardi softveri a SAP je tu jedan od najvećih igrača jer sam siguran da će to pre ili kasnije doći.

Prema tržišnoj kapitalizaciji, SAP je treći svetski najveći nezavisni proizvođač softvera sa više od 238.000 korisnika u 188 zemalja, više od 65.500 zaposlenih na lokacijama u više od 130 zemalja, sa više od 40 godina inovacija i godišnjim prihodom od 16,22 milijardi.
Mi danas imamo jednu predrasudu koja kaže da državna uprava nema novca i da mora da se štedi a da je implementacija softvera skupa i dugo traje...

Moj odgovor na to je da ta početna investicija jeste zaista veća nego kad radite neko domaće rešenje ali ako pogledate na period koliko dugo ćete SAP koristiti i koje će uštede napraviti, to zapravo i nije skupo. Međutim, nažalost, mi razmišljamo kratkoročno i to je ona boljka koju naše tržište ima.

Drugi aspekt je ta predrasuda da ukoliko se strani softver koristi onda nema posla za domaće inženjere i domaću pamet, ali se ja jako protivim tome jer sam svojevremeno vodio firmu koja je imala 800 softverskih inženjera u regiji i od toga u Srbiji njih 200 i znam koliko to vredi i za državu i za privredu.

Te dve stvari mogu i treba da se pomire. Standardni softver nije postao to što jeste jer je neka država branila svoje tržište itd. Prostor se tek tada otvara jer SAP sigurno neće moći da uradi svaku moguću aplikaciju koja je potrebna jednoj državnoj instituciji ili upravi ali zato može da donese kao osnovu najbolju praksu, bazu na kojoj dalje mogu da se grade lokalni servisi, lokalni softveri, dodatne lokalizacije i prilagođavanja. To je veliki prostor i za našu IT industriju.



Koliko ljudi iz Srbije radi za SAP i koliko njih su developeri, koliko njih radi baš na produkciji i proizvodnje SAP-ovih rešenja i njihovom prilagođavanju?

Ako gledamo i partnere mi danas imamo preko 100 sertifikovanih SAP konsultanata, ljudi koji su zaposleni u Srbiji, ali ono što je mnogo važnije od toga je da od korisnika kojih ima preko 140 imate ogroman broj praktično konsultanata koji ne rade implementacije SAP-a vec koriste SAP ali napredno ga koriste i zapravo su interni konsultanti u svojim kompanijama.

To znači da imate jedan ogroman broj, možda i do nekoliko stotina ljudi koji ne samo da koriste SAP dnevno u svom poslovanju vec ljudi koji zaista i održavaju SAP sisteme, rade implementacije unutar kompanije, podržavaju svoje kolege...

Koliko je za SAP to polje edukacije postojećih i budućih ljudi koji primenjuju SAP kako unutar kompanije i partnerskih kompanija tako i korisnika bitan segment vašeg poslovanja i na koji način ga obavljate?

Ako gledamo sa finansijskog stanovišta, edukacija nije toliko značajan biznis SAP-u. Međutim, edukacija je ključna stvar u jednom ciklusu implementacije SAP-a i mi tu posvećujemo ogromnu pažnju. Imamo jako veliki broj obuka, treninga a i naši partneri takođe rade obuke.

Ono što mi preporučujemo svakom budućem korisniku SAP-a je da izgradi svoj centar ekspertize paralelno sa implementacijom koju radi jer jednog dana će partneri koji implementiraju završiti svoj posao i otići, a šta će biti sledeći dan, da li će kompanija uvek plaćati eksterne konsultante i za obične stvari koje možda mogu i da urade sami.

Naša preporuka je da se grade ti centri ekspertize, to jako preporučujemo jer su onda kompanije prilično autonomne da urade neke stvari i same, što naravno obara i cenu ukupne eksploatacije i mi tu zaista vidimo puno prostora za napredak.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
vojislav genić SAP sap beograd it industrija IT kompanije najveće kompanije informatičke kompanije kompanije softver Srbija kamatica

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana