Most preko Mesinskog moreuza - opklada italijanske premijerke Đorđe Meloni vredna 13,5 milijardi evra
Most preko Mesinskog moreuza, koji bi trebalo da poveže Siciliju s kopnenom Italijom, već od samog početka izaziva brojne kontroverze, a britanski The Telegraph opisao ga je kao opkladu italijanske premijerke Đorđe Meloni vrednu 13,5 milijardi evra koja će unaprediti ili uništiti Italiju.
Već od samog nacrta projekta, italijanska vlast je izrazila nadu da će izgradnja najdužeg visećeg mosta na svetu snažno podstaći ekonomiju. Međutim, građani koji žive na području gde će se most graditi izrazili su veliku zabrinutost zbog projekta. Naime, 500 kuća je predviđeno za eksproprijaciju i rušenje kako bi se napravilo mesta za jedan od najambicioznijih inženjerskih projekata na svetu - izgradnju visećeg mosta od italijanskog kopna do Sicilije, raspona od čelika i betona dugog dve milje, koji prelazi Mesinski moreuz.
- Moja kuća će biti uništena. Gubitak doma zbog projekta koji je beskoristan i u osnovi manjkav potpuno je neprihvatljiv - rekla je jedna od stanovnica ovog područja.
Izgradnja podrazumeva 40 kilometara novih puteva i železničkih pruga, 10 vijadukata, tunele i tri železničke stanice. Svakog sata, 6.000 vozila prolaziće preko šest traka autoputa.
- Most će biti beskoristan, opasan, štetan po životnu sredinu i skup - rekao je Daniele Ialacqua, vođa protestne grupe pod nazivom No Ponte (Bez mosta) Capo Peloro.
On smatra da bi 13,5 milijardi evra bilo bolje potrošiti na popravku raspadajuće infrastrukture južne Italije - od škola i bolnica do puteva i železnica.
- Koja je svrha izgradnje novog, sjajnog mosta kada su prilazni putevi napukli i puni rupa? Moći ćeš da trčiš kao zec preko mosta, a zatim da puziš kao kornjača do kraja putovanja - rekao je.
Italijanska vlada insistira da će izgradnja mosta početi ove godine, a tvrdi se da će projekat generisati više od 100.000 radnih mesta.
- Most će delovati kao katalizator za investicije u južnoj Italiji - saopštila je građevinska kompanija Webuild, prenosi The Telegraph.
Izgradnja mosta imaće pozitivan uticaj na italijanski BDP veći od 23 milijarde evra, prema agenciji OpenEconomics, konsultantskoj firmi koja analizira velike javne projekte. Profesor Erik Jones, politički ekonomista i direktor Centra za napredne studije Robert Šuman pri European University Institute u Firenci, ukazuje na primer mosta između Danske i Švedske, izgrađenog između Kopenhagena i Malmea pre 25 godina.
- Ekonomske prednosti bile su ogromne. Ili uzmimo za primer most izgrađen na jadranskoj obali kako bi povezao dva dela Hrvatske koja su bila razdvojena delom bosanske teritorije. To je bila ogromna investicija, ali se isplatila - rekao je.
Most dolazi u kritičnom trenutku za premijerku Đorđu Meloni. S jedne strane, ona je Italiji obezbedila redak period političke stabilnosti otkako je izabrana u jesen 2022. godine. Njeno stabilno liderstvo i oprezan pristup javnoj potrošnji osvojili su poverenje finansijskih tržišta. Takođe je smanjila stopu nezaposlenosti, koja je nedavno pala na 5,6 odsto, što je najniži nivo u više od 20 godina, prema podacima Istat, nacionalnog statističkog zavoda. Ipak, kritičari tvrde da su mnoga nova radna mesta sa skraćenim radnim vremenom i slabo plaćena.
Postoje i strahovi da će se dve najmoćnije italijanske kriminalne organizacije - 'Ndrangheta u Kalabriji i Cosa Nostra na Siciliji - infiltrirati u proces dodele ugovora i prisvojiti milione evra. Mateo Salvini, ministar saobraćaja i infrastrukture, izjavio je da bi neizgradnja mosta zbog straha od infiltracije mafije predstavljala „predaju“ italijanske države organizovanom kriminalu.
Ostavi komentar