Tekst objavljen: 18.04.2013 8:50        


Tokom prošle godine građani Srbije karticama su obavili čak 140 miliona transakcija i njima ostvarili promet od 560 milijardi dinara. Veći deo ovog prometa obavljen je debitnim karticama, zbog čega mnogi misle da ih korišćenje "plastike" za ove kupovine nije koštalo ništa. Istina je obrnuta.

Bankari na karticama "deru" trgovce, ovi potrošače

Kod svake od miliona kupovina karticama, bilo kreditnim ili debitnim, banke zarađuju novac, a u nekim slučajevima i vrlo mnogo novca, jer provizije koje građani ne vide, idu i do 3,5 odsto.

U ukupnom iznosu provizije od uobičajenih dva do tri odsto u manjim objektima, bar 1,5 odsto čini „čista“ zarada banaka - jedan procenat banci koja je korisniku izdala karticu i još pola procenta banci čiji POS terminal koristi trgovac.
Naime, iako korisnici debitnih kartica ne plaćaju za njihovo korišćenje u prodavnicama, banke svaku takvu transakciju naplaćuju samim trgovcima, a oni te troškove po pravilu prevaljuju na potrošače.

Iako zvanično ne žele da govore o tome kolike provizije uzimaju, tvrdeći u svim bankama koje smo kontaktirali samo da to zavisi od slučaja do slučaja, bankari nezvanično potvrđuju da iznosi idu i preko tri odsto, ali da "u Beogradu praktično niko ne plaća više od 2,75“.

Kolika će provizija biti zavisi od obima prometa koji klijent ostvaruje, da li njegovi radnici primaju plate preko banke čiju kartičarsku mrežu koristi, ima li druge kredite i uopšte koliko je bitan banci. Računa se i to kojom delatnošću se bavi klijent, da li ima veliki broj malih transakcija ili mali broj velikih i slično.

Kako objašnjava rukovodilac zadužen za kartice u jednoj od vodećih banaka u Srbiji, najniže provizije od često samo 0,3 odsto, naplaćuju se lancima benzinskih pumpi, dok recimo prodavci nakita i druge luksuzne robe plaćaju najviše provizije.
Banke su u mnogim slučajevima spremne da u pregovorima sa klijentima smanje proviziju za korišćenje njihove mreže kartica ili da je se odreknu, ako od klijenta mogu da ostvare drugu korist, recimo da ga pridobiju da kod njih uzme veći kredit i slično.

Ali, za one trgovce koji ne nameravaju da se dodatno zadužuju, a istovremeno nisu ni veliki kao Maksi ili NIS, niže provizije uglavnom nisu realna mogućnost.

Te provizije krajnji kupac ne primećuje i ima utisak da je plaćanje karticama besplatno, ali pošto prodavci svoje troškove prebacuju na kupce, višu cenu robe u stvari plaćaju i oni koji koriste kartice i oni koji kupuju gotovim novcem.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
kupovina karticama potrošači prodavci trgovci plaćanje karticama kartice banke banka

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana