Zaboravili smo na putovanja, izlaske, novu garderobu, a poslednjih godina, besparica nas tera da zaobilazimo i kvalitetniju hranu. Umesto bifteka kupujemo meso sa kostima, pršute ili pečenice zamenili smo salamama, a voće i povrće tražimo na komad.
Svi bismo voleli da više vodimo računa o kvalitetu, ali sada je najbitnija - cena.
LAKŠE BEZ HIGIJENE NEGO BEZ MOBILNOGU svetu su prvi na udaru krize investicije poput kupovine stana ili auta, dok je kod Srba ta lista malo drugačija. Ipak, bez obzira na nemaštinu, građani Srbije se teško odriču mobilnih telefona, igara na sreću, ali i kafana. Istraživanja pokazuju da je najlakše uštedeti na skupim sredstvima za higijenu, odlascima kod frizera, kozmetičara... |
- Kupci se najpre odriču skupe hrane kao što su dimljene pršute, punomasni kačkavalji, stopostotni voćni sokovi, uvozne čokolade i bombonjere, pića. Sada se najčešće kupuju osnovne životne namirnice, s tim što su se potrošači preorijentisali na kupovinu proizvoda koji imaju nižu cenu, uglavnom privatnih robnih marki - kažu u trgovinskim lancima.
Zbog cene, mnogi potrošači umesto uvoznih šampona, deterdženata ili pasta za zube danas kupuju domaće, koji su znatno pristupačnije u ceni. Šunku su zamenili parizeri, od mesa se uzimaju komadi niže kategorije, a od riba kupuju skušu ili papaline.
Tako je prodaja pršute, čija cena prelazi 3.000 dinara opala za čak 35 odsto, u odnosu na prethodni decembar. Za trećinu je manja prodaja skupocenih sireva, a još manje se traže najskuplji voćni sokovi. Prodaja uvoznih slatkiša, međutim, beleži najveći pad od čak 60 odsto.
- Onoliko koliko je opala kupovna moć, toliko opadaju i zahtevi potrošača. Opredeljuju se za kupovinu jeftinijih proizvoda i nastoje da nabave istu količinu neophodnih namirnica - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.
Ostavi komentar