Tekst objavljen: 22.03.2013 10:10        


Svakoga dana u Srbiji se prošvercuje hrane vredne milion do milion i po evra, podatak je do kojeg je došla Unija poslodavaca Srbije. To su samo neke životne namirnice poput sira, kobasica, viršli, maslaca, slatkiša, konzervirane ribe, ćurećeg mesa...

Šverc sira i kobasica težak pola milijarde evra

Ako bi se tome dodala i druga roba koja se ilegalno dovlači u Srbiju, kao što su kozmetika i druge kućne potrepštine iz standardnog asortimana koji viđamo na pijačnim tezgama, onda se, upozoravaju u Uniji poslodavaca, taj šverc može meriti s najmanje tri miliona evra dnevno.

Najslađa im „milka”

Grube procene su da država godišnje gubi milion do dva miliona evra zbog šverca čokolada koje proizvodi kompanija Kraft fudz, a problem je i što takvi proizvodi mogu biti nebezbedni za krajnjeg kupca, izjavio je regionalni menadžer ponude te kompanije, Dejan Simić. Simić je istakao da Kraft fudz, koji između ostalog proizvodi i distribuira „milka” čokoladu, nema konkretne informacije kojim kanalima takva roba stiže u Srbiju, ali je pohvalio saradnju koju kompanija ima sa Upravom carina u otkrivanju švercovane robe.
- Sigurno dve milijarde evra Srbija godišnje gubi kroz nelegalno tržište. Dobar deo tog kolača je hrana, naročito švercovana iz Mađarske. Ne misli se tu na ono što naši građani pazare, pravo je svakoga od nas da odemo u inostranstvo i kupimo onoliko robe koliko nam carinski propisi dozvoljavaju. Nije reč ni o kupovini socijalnog mira, već o švercu enormnih razmera koji bi se u svakoj normalnoj zemlji proglasio organizovanim kriminalom - kaže Dragoslav Rajić iz Unije poslodavaca Srbije.

Osim štete za državne prihode, siva ekonomija smanjuje i legalnu zaposlenost, a kontrola zdravstvene ispravnosti proizvoda koji se prodaju u toj zoni praktično ne postoji, naglašava naš sagovornik. Elem, država ostaje bez prihoda od carine, PDV-a, akciza, poreza na zarade. A za takvu situaciju, ocenjuje Rajić, kriva je upravo ona.

- Skupa država uništava privredu visokim nametima i troškovima. Kod nas se skupo posluje pa je ista ta roba jeftinija u drugim zemljama. Šta više, Mađari, recimo, imaju subvencije za prehrambenu robu, za razliku od naših proizvođača. Kada bi država radila svoj posao, to jest kada bi oporezovala nelegalnu robu, kasa bi joj bila teža barem za 700 ili 800 miliona evra, pogurala bi privredu pa bi i ona bila konkurentnija. Ovako, tonemo sve dublje - upozorava Rajić.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
šoping tura Srbija pad standarda ekonomska kriza potrošači kupovina uvoz hrane šverc

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana