Tekst objavljen: 14.01.2013 10:45        


Po uzoru na zemlje koje svoju privredu nisu gradile na stranim pozajmicama, već novcem koji su građani uložili u osiguranje, osiguravajuće kompanije žele da ulažu u projekte od značaja za domaću privredu. Od države očekuju poreske olakšice za građane i poslodavce, koji uplaćuju životno osiguranje.

Osiguravajuće kompanije ulažu u srpsku privredu

Sa više od pola milijarde evra, koliko su osiguravajuće kuće prikupile prodajom polisa privredi i građanima, taj sektor nije zadovoljan.

Sa 38 evra po stanovniku, uloženih u osiguranje, Srbija je na začelju i u regionu. U Evropskoj uniji prosek je 2.700 evra, a za sigurnost najviše izdvajaju Švajcarci, gotovo 6.000 evra po stanovniku. Uz obavezno autoosiguranje, Srbi najviše osiguravaju imovinu. Međutim, razvijenim tržištem smatra se ono u kome više od 60 odsto osiguranja pokrivaju životne polise. Udeo tog osiguranja u Srbiji je samo 17 odsto.
Novac koji su prikupile htele bi da ulažu u domaću privredu, po uzoru na Austriju, Japan i Koreju, koje svoje autoputeve, to jest privredu nisu gradili na stranim pozajmicama, već novcem koji su građani uložili u osiguranje.

Za osiguravače je najvažnije da prikupljeni novac ulažu sa što manje rizika.

- Mi smo na ovom tržištu 10 godina, i do sada smo investirali 91 milion evra u državne obveznice. Razume se, potencijal je veći i drago bi nam bilo da su i mogućnosti bile veće - kaže generalni direktor "Viner štediše osiguranja" Branko Krstonosić.

Država je poslednjih godina obilato štampala obveznice, ali je za one sa petnaestogodišnjim rokom dospeća vladala najveća jagma među osiguravajućim kućama.

Korak dalje bilo bi štampanje obveznica za određene infrastrukturne projekte. Da bi ih kupovala, osiguranja od države očekuju poreske olakšice za građane i poslodavce, koji zaposlenima uplaćuju životno osiguranje.

- To je jedna od ideja koje cirkulišu. Mi imamo jedan težak period fiskalne konsolidacije i, u suštini, nemamo mnogo prostora za poreske olakšice. Bili smo prinuđeni da zbog fiskalnog deficita ili duga idemo i na neka nova poreska opterećenja - kaže državni sekretar Ministarstva finansija Vlajko Senić.

Iako je poresko rasterećenje malo u odnosu na potencijalne benefite, stav industrije je da bi u to trebalo krenuti odmah.

- Jedan pozitivan multiplikator bio bi stvoren na taj način, cela privreda bi dobila jedan ubrzani momenat dodatnog privrednog rasta - objašnjava direktor Basler osiguranja Vladimir Medan.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija državne obveznice investiranje osiguranje

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana