sputnjik
Dovoljno smo finansijski pismeni. Ono što je sudat svetova, ne merimo ih kaoo ostatak sveta, ali ne marimo za novac kao što to rade na zapadu. to vidite na svakom ćošku, na ulici vidimo novčiće, na kasi kažemo "U redu je, zadrži kusur". Čudimo se kako to dele račun u kafani na zapadu. Sramota nas je njihove sramote. To je odnos prema novcu koji se sudara sa kapitalističkim pristupom, koji nas tera da računamo na njihov način. To je došlo sa zapadnjačkim bankarstvom i dok banke računaju svoju zaradu u četiri decimale, nama je 100 dinara zanemarljivo.
Ceo Balkan je ovako optimizovan, neko manje, neko više. Neki su primili kapitalističku indoktrinaciju. Globalna ekonomija se vozi na jednoj prekomernoj prodaji i to je početak karaja kapitalizma. Ne možete voziti tri automobila i pisati sa dve olovke. Svi televizori su brži, bolji, tačniji, telefoni su neupotrebljivi posle dve godine... Kada se toster pokvari više ga ne možetepopraviti, to namerno rade. Proizvođači sijalica su napravili onu koja može da svetli večno, a onda kada su shvatili da neće moći da zarade, onda nam je sve jasno. Sve se primenjuje na današnje uređaje.
Kućni budžet je osnova upravljanja, ako nemate bar okvirne brojke vaših troškova, nećete moći njime ni da upravljate. To mora da bude parče papira, sa sobom treba da napravite sastanak i predvidite narednih godinu dana. Važno je prepoznati finansijke cikluse. Prvi je mesečni plata i mesečni račun, najveći problem prave godišnji finansijski ciklusi - odlazak na letovanje, slava, proslave rođendana, registracija automobila koji su jednokratni udar na budžet. Ako trošite sve što zaradite bićete u problemu u decembru, ako ste naštelovali finansije da trošite manje nego pto zarađujete onda je to najbolje.
Suština upravljanja finansijama je upravljanje emocijama. Moja teza je da ako uspostavite kontrolu nad sobom, upravljaćete i novcem. Prepoznati sebe, proizvode i usluge bez kojih ne možemo, posložiti prioritete. Na dnu liste ima nešto što možete da skidate sana liste. To je prvi korak - definistai prihode i rashode. Nemoguće je trošiti više nego što imate.
Novac iz budućnosti je kredit koji naši ljudi ne prepoznaju. Plaćate ga obećanjem da ćete ga vratiti. Banka je posrednik između nas danas i nas iz budućnosti. Mesečni ciklus se opterećuje za tu ratu i tu je dokaz da ne možete trošiti tuđi novac, već samo vaš koji ste zaradili ili ćete tk zaraditi.
Najveći strah je da se stane na finansijsku vagu kada shvate da žive život koji ne mogu sebi priuštiti. Upravljanje finansijama donosi komfor života. Kada to naučite neće one upravljati vama već vi njima. Tada vas visoki datum u mesecu neće zanimati.
Najčešće greške su neupravljanje novcem. Veština finansija su tačno definisani koraci. Prvo je da morate da zarđujete i to je okretanje pedala. Onda uspostavljate kontrolu, odnosno na štatrošite novac i to je ravnoteža da ne padnete sa bicikla. Sledeći je upravljanje, budući tok, određujete gde ćete buduće ulagati , na koju gomiluide novac za letovanje i slično. Tek posle ovih faza uspostavlja se štednja. To je kao da hoćete da podignete bicikl na prednji točak, a da pre toga niste naučili da ga vozite.. Tu je najčešća greška. Krene se iz ugla da nešto morate, a to nije tako, kao ni to da je štednja obavezna. Ako nemate od čega da štedite niste savladali zarađivanje. Ovde se i dalje čeka da te druga strana vrednuje, a to nije dobro za tržište. Mlađe generacije to mnogo bolje rade. Verovatno smo ih mi kao roditelji dodatno ohrabrili.
Većina ne zarađuje dovoljno i to je osnovni problem. To je krupna tema, to nije dobijanje plate, već kontinuirano vrednovanje svojih sposobnosti i monetizovanje na tržištu. Mi trgovinu ne doživljavamo kao neki častan posao. Cena inbox, cena dogovor, sve je stidljivo. To se javlja iz društvene postavke gde se novac i želi i prezire. Prethodni sistem je definisao jednakost - ista letovališta, isti automobili... Kada neko pored nas prođe sa skupim automobilom, mi ne želimo da i mi imamo takav, nego da on ima skroman kao i mi.
Nema nepredvidivih stvari u budžetu, već samo ono što nismo želeli da predvidimo. Rupe u budžetu su najčešće su sitni troškovi koji ne prave toliku štetu brojkama, već gaje stav nemara. Nešto što smo svesni da možemo jeftinije, a ne radmo. Kod svih usluga posle šest meseci možete da pregovarate novu nižu cenu. Možete stalno da menjate provajdere dok traje akcije, kredite refinansirati, 1.000 dinara na pet godina je 60.000. Za to mnogi ne žele da se cimaju. Svako od nas može da pogleda račune, promeni banku, operatere, da smanji neki trošak...Svi žele da imaju više, ali ne iz ugla uštede. već samo iz ugla zarade.
Finansijska disciplina je jako važna. Savršena teretana ispred kuće, ako nemate motivaciju to ništa ne znači. S druge strane, uz motivaciju vežbaćete sami i kod kuće. Ko se izvešti u finansijama može mnogo da promeni u svom životu. Da li vam je važnije da idete u kafanu ili da kupite sebi torbu. Čim izađemo iz kuće stalno nam nešto prodaju - bilbordi, natpisi u autobusima, miris iz pekare... neograničen je izbor gde možete da potrošite pare, a vi morate da se kontrolišete.
U porodici mora da postoji dijalog šta može da se priušti, a šta ne. da se deca animiraju čime mogu da raspolažu. U našim porodicama je to genetska lutrija, da lis u nas roditelji naučili ili smo se prvo sudarili sa realnošću, npr. prezaduživanjem sa karticama. Decu moramo naučiti ono što su oni poslednje savladali. Neznanje je nasledno. Ako razumete finansije, naučićete svoju decu i obrnuto.
Današnja deca žive u izobilju. Kada ih pitate šta žele za rođendan oni razmišljaju 15 minuta. Moraju im se ograničiti čokoladice u toku dana, tako se počinje, to je upravljanje ograničenim resursima. Čim dete može to da razume, a ne da misli da kad nemaš novac ideš na bankomat. Moramo da ih osnažimo da prave izbore, da za 100 dinara kupe jednu ili tri stvari. Uključite decu da imaju misoanu vežbu da razumeju da odluke moraju da se donose.
Deca koja su umetnički nastrojena i treba ih razumeti i tako odgajati, ali ih svakako treba spremiti za spoljni svet. Da li su trgovački raspoloženi, da li bi prodavali limunadu ili na semaforima stoje i brišu stakla, to su upravo sjajni primeri kako se zarađuje novac. Pogrešno ih je terati na nešto što im ne prija, već samo ako to žele i znaju šta će zauzvrat dobiti. da ne bi u njima izazvali da kasnije ne vole svoj posao.
Digitalne transakcije su samo jedan oblik transakcija. Za nekoga je to zamka. Ako nemate mogućnost da zamislite taj resurs teško ćete raspolagati sa tim. Ko ima izazov treba da raspolaže isključivo kešom. Tako vam banke šalju raspoloživ iznos, iako toliko nemate na računu. Deci to bolje i tačnije razumeju. Oni nisu imali život u kešu, već sve gledaju kao saldo u tokenima u igrici. Nisu igrice pogrešne. Trebalo bi da kupe, neće da vide da li je dobro ako ne pokušaju. Moraju da imaju dva izbora - igračka ili tokeni u igrici. Neka biraju šta žele, samo ograničite kao iznos. Ali ako im izložite da li vredi, da li ćemo potrošiti sav novac, mora da se priča sa njima od malih nogu o finansijama na njima primeren način.
Ušteđevina je kada upravljate finansijama i to je gomila novca. Kada je imate sledeći korak je šta sa njom. Tu pomaže godišnji ciklus, tada se javlja potreba za investiranje. To je u vožnji bicikla vožnja na zadnjem točku. Investiranje oslobađa od rada, novac dolazi kao zarada ili zasluga. Kada novac plasirate za uslugu plasiranja dobijate kamatu, dividendu i slično. I za njega ne morate da radite, nije važno koliki je to iznos. danas je to 100 dinara, a za 10 godina možda i 100.000. Štednja u banci je oblik trgovine, prodajete ga banci na određeni period i za to dobijate kamatu. Na vama je da procenite da li vaš novac ima veći prinos od stope inflacije koja je sila koja degradira vrednost novca. Ako je 4 odsto a vi dobijate u banci 2,5 odsto i to je zamka. Ukoliko to nije moguće tražite drugu opciju za svoj novac. Inflacija je na neki način mehanizam kojima se ljudi teraju da svoj novac uposle. To može da bude banka ili neka druga investiciona opcija.
Morate da verujete u ono u šta investirate.Da usaglasite racio i emocije. Ako ne razumete kako vaš novac proizvodi novac, onda ne investirate, već se kockate. To nije ništa drugačije nego da uložite u kladionici ili na berzi, jer verujete da ćete zaraditi. Tek kada razumete da ostvarujete i kako ostvarujete profit onda je to investiranje. Zlato je pasvan oblik investicije i kladite se da će njegova vrednost biti veća. A za to najčešće koristite verovanje u istorijski skok. Kripto svet je nastao iz nepoverenja prema tradicionalnim valutama. Niko ne bi ušao u tu priču da mu poverenje nije poljuljano.
53 min
Ostavi komentar