Mnogi građani koji uspeju da uštede nekoliko hiljada evra suočavaju se sa istom dilemom: da li novac treba ostaviti na računu, oročiti u banci, uložiti u nekretnine ili potražiti neki drugi način da se ušteđevina uveća?
Odgovor zavisi pre svega od iznosa koji imate, vremena tokom kojeg vam novac neće biti potreban i spremnosti da prihvatite rizik. Prvi korak je da ne žurite sa ulaganjem.
Finansijski stručnjaci uglavnom savetuju da se pre bilo kakve investicije obezbedi fond za nepredviđene troškove, odnosno novac koji je lako dostupan u slučaju gubitka posla, zdravstvenih ili drugih vanrednih izdataka.
Takođe, ukoliko imate dugove sa visokim kamatama, njihova otplata često je racionalniji potez od ulaganja.
Šta raditi sa 5.000 evra?
Kod ušteđevine od 5.000 evra najvažnije je sačuvati novac i izbeći nepotrebne rizike. Jedna od mogućnosti je oročena štednja u banci, pri čemu treba uporediti kamatne stope, rok oročenja i uslove prevremenog povlačenja novca.
Druga opcija je da deo novca ostane na raspolaganju za svakodnevne i nepredviđene potrebe, dok se ostatak oroči, kako istražuje Kamatica. Ulaganje celokupnog iznosa u rizične finansijske instrumente nije dobar izbor za nekoga ko ne može da podnese eventualni gubitak.
Kako rasporediti 10.000 evra?
Sa 10.000 evra mogućnosti su nešto šire. Novac se može rasporediti na više načina, umesto da se čitava suma drži na jednom mestu ili uloži u samo jednu vrstu imovine.Deo može biti namenjen štednji u banci, dok se ostatak, ukoliko postoji dugoročan plan i razumevanje rizika, može razmatrati za ulaganje u diversifikovane investicione fondove ili druge finansijske instrumente.
Važno je razumeti da potencijalno veći prinos podrazumeva i mogućnost gubitka dela uloženog novca. Zato ulaganje na berzi nije rešenje za sredstva koja će vam možda zatrebati za nekoliko meseci.
Da li je 20.000 evra dovoljno za ozbiljniju investiciju?
Iznos od 20.000 evra već pruža više mogućnosti za raspoređivanje kapitala. Pored bankarske štednje i investicionih fondova, pojedini građani razmatraju i ulaganje u nekretnine, odnosno kupovinu manjeg stana, garaže ili parking-mesta, samostalno ili uz dodatno finansiranje.
Ipak, pre takve odluke potrebno je uračunati sve troškove, uključujući poreze, održavanje, eventualne kamate na kredit i mogućnost da nekretnina određeno vreme ne donosi prihod od izdavanja.
Nekretnine takođe nisu investicija koja garantuje zaradu, a novac uložen u njih nije lako brzo pretvoriti u gotovinu.
Dinarska ili devizna štednja - šta je isplativije?
Prema analizi Narodne banke Srbije objavljenoj povodom Svetskog dana štednje 2026. godine, dinarska štednja bila je isplativija od uporedive štednje u evrima u periodu od septembra 2012. do septembra 2026. godine. Na to su uticali više kamatne stope na dinarsku štednju, oslobađanje kamate od poreza i relativna stabilnost kursa dinara.Ipak, to ne znači da će dinarska štednja uvek biti isplativija.
Izbor valute treba uskladiti sa budućim troškovima i potrebama, posebno ako novac planirate da koristite za kupovinu nekretnine ili neku drugu obavezu izraženu u evrima. Treba imati u vidu i da su depoziti građana u bankama u Srbiji osigurani do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci, prema sistemu osiguranja depozita.
Najvažnije je da novac ima svrhu
Bez obzira na to da li imate 5.000, 10.000 ili 20.000 evra, ne postoji univerzalno najbolje rešenje. Nekome je prioritet sigurnost i dostupnost novca, drugome redovan prihod od kamate, a trećem dugoročno uvećanje kapitala.
Zato je pre donošenja odluke važno uporediti prinose, troškove, poreze i rizike, ali i odrediti kada će vam novac biti potreban. Dobra finansijska odluka nije nužno ona koja donosi najveću zaradu, već ona koja omogućava da ušteđevinu sačuvate i iskoristite u skladu sa svojim ciljevima.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar