Štednja novca u Hrvatskoj nije lak zadatak.
Inflacija, koja iz meseca u mesec podiže cene osnovnih proizvoda i usluga, uz rekordno visoke troškove stanovanja, vrši pritisak na kućne budžete kakav mnogi građani nisu videli u životu.
Bez obzira na nivo prihoda, sve je teže izdvojiti deo prihoda „sa strane“, jer najveći deo mesečnih plata odlazi na hranu, komunalne usluge i kiriju ili kredit za stan. U takvim okolnostima, mnogi se pitaju - da li je uopšte realno očekivati da prosečan Hrvat danas može da uštedi?
Upravo je to tema koja se ukorenila na Reditu. „Koliko prosečan Hrvat može da uštedi godišnje?“ je pitanje. Iako neki tvrde da je odgovor malo ili ništa, ima i onih koji su otkrili koliko štede na godišnjem nivou i kako su uspeli da to urade.
Jedan korisnik Redita je rekao da, pod uslovom da žive sa roditeljima i imaju prosečnu statističku platu, prosečan Hrvat može da uštedi sedam do osam hiljada evra godišnje. Drugi je napisao da sa platom od 1.600 evra mesečno uštede oko 600 evra, što izlazi na 7.200 evra godišnje.
Neki su podelili i konkretne savete.
– Uzmite koliko nedeljno trošite na stvari za koje postoje jeftinije zamene (javni prevoz ili skuter umesto taksija, pravljenje kafe kod kuće umesto kupovine napolju, kupovina proizvoda tamo gde je jeftinije, a ne tamo gde prvo naiđete, ne kupovina po adventskim cenama jer je šetnja besplatna itd.), uravnotežite ukupnu razliku između skupljih i jeftinijih opcija i bam – personalizovana potencijalna ušteda. Naravno, mnogo je složenije od toga; mogu da zamislim, na primer, da idem da pregovaram sa 4 banke za refinansiranje kredita i dobijem povoljniju kamatnu stopu, ali osnovni koncept je isti – mnogo za malo.
Hrvati dele savete za štednju
Još jedan Hrvat je takođe uveren da sa prosečnom platom možete mnogo uštedeti ako izbegavate da naručujete hranu ili odlazite u restorane ili ne kupujete brendiranu odeću.
– Moji nećaci koji još uvek žive sa roditeljima bukvalno troše svoje solidne plate na proklete hamburgere, ćevape, skupe patike i skupe majice. I gorivo jer se njihovi noćni izlasci sastoje od vožnje i obilaska parkinga. Kilogram svinjetine je manje od 5 evra kod lokalne mesare, a plaćaju 10 evra za hamburger plus 2 evra za dostavu jer im se ne ide po njega. Majice koštaju 70 evra i nose ih na posao u radionici — ne, traju do prvog pranja. Kupuju polovne velike automobile, koje je skupo održavati. Ali, koliko sam videla, takve žene se obično obuče i postanu normalne, pa kada se udaju, grade kuće i žive štedljivije.
Jedan Hrvat se požalio da godišnje uštedi oko 10 hiljada evra. Kaže da uopšte nije zadovoljan tim iznosom.
- Živim u Zagrebu sa partnerkom. Oboje imamo negde oko srednje plate u Zagrebu, sve zajedno oko 3.000 evra mesečno. Uspevamo da odvojimo oko 10 hiljada godišnje, rekao bih. U prevodu – ništa.
Korisnici Redita su ga pitali zašto misli da je iznos od 10 hiljada „ništa“, a on im je objasnio:
– Auto se pokvari ili, ne daj Bože, neki ozbiljan zdravstveni problem i ćao štednja. Nikada nećemo moći da kupimo pristojnu nekretninu. U svakom slučaju, nije previše važno, nismo zahtevni ljudi i dobro živimo.
Zanimljivo je da postoje i oni koji uspevaju da uštede oko deset hiljada evra godišnje. Ističu da mogućnosti odlaganja novca zavise od brojnih uslova – ako osoba poseduje sopstvenu nekretninu i nema kredit i nezdrave navike, opcije su mnogo bolje, piše Dnevno.hr.
– Sve zavisi od toga da li ste podstanar, kakve su vam navike i način života. Trošim oko 1.700 evra godišnje na automobil (održavanje plus gorivo). 600 evra na teretanu. Imam svoj stan. Ne pijem niti pušim. Moja plata je 1.500 evra. Uštedim između 8.000 i 10.000 evra.
Sa skromnom platom, uštedeo sam 20 hiljada evra – Pa, kao prosečan 31-godišnjak koji je do pre dve godine živeo sa starijima, štedeo sam ovako – Moja plata je bila otprilike 1.500 evra i svakog meseca sam odvajao 800 evra – to je skoro 10 hiljada evra godišnje. Sada, kada sam se odselio, ali i malo napredovao, moja plata je 2.200 evra, ali imam i kredit od 600 evra, tako da sam opet na sličnoj raspoloživoj plati, samo sam. Opet štedim isti iznos – otprilike 10 hiljada evra godišnje. Ostatak trošim na komunalije, jednom ili dva puta godišnje kupim robu u vrednosti od 200–300 evra (pantalone, majica, košulja, 1–2 patike). 200–250 evra mesečno trošim na hranu, 400 evra ulažem u akcije, 200 evra dajem starijima svakog meseca, a ostatak trošim na gluposti, naveo je.
Konačno se oglasio jedan Hrvat koji uspeva da uštedi oko pet hiljada evra godišnje sa platom ispod proseka. Kako?
– Imam rešeno stambeno pitanje, a često radim dva ili čak tri posla odjednom. Imam 1.200 evra tokom cele godine, zaposlen sam puno radno vreme u hotelu. Ne mogu tačno da kažem koliko zarađujem u mesecima kada radim dodatne poslove jer zavisi od toga koliko radim. Ali, ako baš moram da kažem, zarađujem +3.000 evra nekoliko meseci godišnje. Ironično, tokom vansezone imam samo ovaj posao koji imam tokom cele godine, tako da mi je tokom zime praktično dosadno i tražim nešto da radim, stalno pitam da li nekome treba pomoć, koju bih naravno platio.
Dodaje da i tokom vansezone svima nešto treba, tako da tada najviše radi i nastavlja:
- Radim u hotelu u administraciji od 8 do 16, a onda idem da radim kao konobar (uvek ima nekih ponuda, uglavnom se radi na crno). Ovog leta sam radio kao konobar svaki dan od 17 do kraja, najčešće do 23-24 – znam, nije to neki život. Do… Na primer, upravljam zalihama u skladištima u restoranima ili kafićima (vrlo lako, ali mnogi ljudi jednostavno ne žele to da rade, plus ne postoji zakon koji tačno propisuje kako to treba da se radi, tako da možete pustiti mašti na volju). To uopšte nije održivo. – Imam 25 godina i poslednjih 5 godina sebi govorim: „Sledeće godine neću toliko da radim i da se ubijem“, i svake godine radim istu stvar… ali i sa 25 godina imam 20 hiljada ušteđenih, auto i slično – zaključuje on.
Ostavi komentar