Lekovita i dekorativna biljka koja može doneti solidan prihod, a gaji se lako i brzo.
Gajenje biljaka predstavlja spoj strasti, znanja i pažljive nege, a uspešan uzgoj zahteva razumevanje njihovih potreba, klimatskih uslova i pravilne agrotehnike. Biljke poput nevena, koje su istovremeno dekorativne i lekovite, posebno su zahvalne za gajenje jer se dobro prilagođavaju različitim uslovima, pružaju dug period cvetanja i mogu se koristiti u brojnim domaćim i komercijalnim svrhe. Pravilna setva, nega i berba ključni su za dobijanje kvalitetnih cvetova i maksimalnog prinosa.
Poslednjih godina, kako na svetskom, tako i na domaćem tržištu, neven je postao veoma tražena sirovina. Cena kilograma osušenog cveta koji zadovoljava standarde kvaliteta prethodnih godina kretala se oko četiri evra. Danas se neven gaji i kao ukrasna biljka, zahvaljujući svojoj lepoti i dugom periodu cvetanja, te se može naći u vrtovima, baštama, na balkonima i terasama. Pored lekovitosti, koristio se i kao začin i smatrao se čarobnom biljkom. U narodu je poznat i kao „vesnik kiše“, ako su cvetovi ujutru zatvoreni, taj dan će padati kiša.
Neven je jednogodišnja biljka sa dubokim vretenastim korenom. U zavisnosti od uslova gajenja, stablo dostiže visinu od 40 do 70 centimetara. Uspeva u raznim klimatskim uslovima, ali najbolje raste u umereno vlažnoj i toploj klimi, na sunčanim položajima. Gaji se u plodoredu, a u Srbiji najviše površina zauzima sorta „Domaći oranž“, koja je dobro prilagođena našim agroekološkim uslovima. Proizvodi se direktnom setvom semena, mašinski, žitnim ili preciznim povrtarskim sejalicama, krajem marta i početkom aprila. Nega obuhvata međuredno kultivisanje, okopavanje, prihranjivanje i navodnjavanje, slično kao kod drugih jednogodišnjih useva.
Cvet nevena bere se isključivo po suvom i lepom vremenu, najčešće od 10 do 17 časova, kada je rosa prošla. Pre 10 časova cvetovi još nisu otvoreni, a nakon 17 časova se zatvaraju. Ručna berba može početi krajem maja, a sakupljaju se samo otvoreni cvetovi sa najviše lekovitih materija. Ako su vremenski uslovi pogodni, berba se obavlja svakodnevno. U slučaju pojave pepelnice krajem jula ili početkom avgusta, biljke se mogu pokositi na 10–15 centimetara iznad zemlje, odneti sa njive i nakon retrovegetacije nastaviti sa berbom, piše Plodna zemlja.
Manje količine se suše raširene u tankom sloju na promajnom, zasenjenom mestu, dok se veće količine suše u sušarama na temperaturi 35-40 °C. Sasvim suv cvet se stavlja u papirne vreće i čuva na suvom i promajnom mestu, na drvenim policama ili paletama. Iz oko šest do sedam kilogramag svežih cvetova dobija se kilogram suvih. Prinos po hektaru iznosi 800-1.000 kilograma latica ili 1.500-2.000 kilograma suvih cvetnih glavica.
Ulaganje u gajenje nevena nije veliko, a potencijalni profit može biti značajan. Troškovi po hektaru uključuju seme, pripremu zemljišta, prihranu, navodnjavanje i osnovnu negu biljaka, što ukupno iznosi oko 600–900 evra. Najveći trošak je ručna berba cvetova, koja zahteva pažljivo sakupljanje samo otvorenih cvetova u suvom periodu dana. Prihod od prodatog osušenog cveta, koji zadovoljava standarde kvaliteta, može dostići 1.600–2.400 evra po hektaru. Kada se od prihoda oduzmu troškovi proizvodnje, profit se kreće između 1.000 i 1.500 evra po hektaru, zavisno od prinosa i cena na tržištu.
Ostavi komentar