Tekst objavljen: 20.12.2013 15:15        


Broj korisnika u Srbiji koji plaćaju robu karticama ili kupuju preko interneta - u stalnom je porastu. Čak trećina klijenata plaća račune elektronski, a svaki četvrti kupuje poklone preko interneta ili reguliše komunalne račune preko i-benkinga. To je još jedan dokaz da su naši građani okrenuti informatičkim tehnologijama.

Bezgotovinskim plaćanjem protiv sive ekonomije

Sastanak sa bankomatom ili rastanak sa prezaduženom karticom - najčešće srpske dileme kod bezgotovinskog plaćanja. Pre desetak godina su nas obasuli platnim karticama, ali su o njihovoj pravilnoj upotrebi klijente, ali i same bankare učila tek praksa.

Trebalo bi da se ta infrastruktura popravi i kroz najavljene zakone o smanjenju poreza na zarade kako bi se ublažila siva ekonomija, koja dostiže skoro 30 odsto ekonomije. - Na ovaj način u nekom srednjem roku, koliko sam ja shvatio, 10 do 12 odsto povećanja korišćenja kartica povećao bi se i naš društveni proizvod za jedan odsto, a u dugom roku čak i dva odsto - kaže Vladimir Krulj, ekonomski konsultant.
Vladimir Dornik iz Pireus banke kaže da su korisnici u početku kartice shvatili kao gotovinski kredit. - Uzimali su kartice, odlazili na bankomat, podizali ukupan limit koji im je odobren i onda su vraćali da li kroz rivolving ili rate nekoliko narednih godina - kaže Dornik.

Klijenti su shvatali i da je kamata na minus po karticama najveća, kao i provizije na plaćanje računa na šalterima. One se kreću od dvedesetak pa do stotinak dinara po računu, dok je provizija za plaćanje i-benkingom oko 15 tak dinara po računu.

Kako je gotovine sve manje u platnom prometu jedinu gotovo sigurnu gotovinu mogu da vide mladenci kada ih daruju svatovi dajući im keš u kovertama.

Međutim, kako su intencije u da se u platnom prometu sve gotovinski plaća izgleda da će mladence svatovi darivati uskoro sa USB-om umesto gotovine kao potvrda da su im uplatili negde gotovinu na neki račun.

Građani sve manje mogu da vide velike iznose gotovine. Veće transakcije obavljaju se bezgotovinski, preko banaka, a u džepovima nam je tek poneka hiljada dinara, koja će verovatno opstati.

- Neki iznosi kao što su 100 ili 200 dinara nikada se neće platiti karticom već će da se izvuku iz džepa keš novci iz prostog razloga što sam prodavac nije spreman da za te iznose obezbedi celu infrastrukturu za bezgotovinsko plaćanje - kaže Dušan Uzelac sa sajta Kamatica.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
plaćanje karticama kreditne kartice debitne kartice platne kartice potrošači Srbija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana