Nišlijka Milena Šović, koja trenutno živi i radi u Čikagu, kreirala je četbot čiji je cilj da sačuva prizrensko-timočki dijalekt tako što će ga "oživeti" kroz veštačku inteligenciju
Ovaj alat komunicira koristeći južnjački govor, prvenstveno leskovački.
Ovaj leskovački četbot, kako prenose Južne vesti, još uvek nije dostupan široj javnosti, a biće premijerno predstavljen 9. oktobra na Konferenciji o veštačkoj inteligenciji (Artificial Intelligence Conference), u organizaciji Matematičkog instituta SANU. Milena Šović, koja u Americi radi kao AI strateg i prompt inženjer, naglašava da je ovo tek početak i da je za usavršavanje potrebno još rada. Takođe, ističe da ovo ne treba da bude projekat jedne osobe, već šira inicijativa koja bi uključila lingviste, AI inženjere i etnologe.
Od Tesle i Nušića do dijalekta predaka
Milena Šović, koja se profesionalno bavi razvojem AI alata, prethodno je kreirala četbotove posvećene Nikoli Tesli i Branislavu Nušiću. Ideja za očuvanje dijalekta došla je iz lične motivacije:
– Rođena sam i odrasla u Nišu i tim govorom se svakodnevno služim, ali u javnom prostoru on je potisnut i često je predstavljen kao predmet podsmeha. Mlađe generacije su sve više izložene standardnom srpskom jeziku i vrlo često, kada se odsele na sever Srbije ili u inostranstvo, prestanu da koriste dijalekt svojih predaka i ne prenose ga na svoje potomke. Kako se profesionalno bavim veštačkom inteligencijom i razvojem AI alata i četbotova, odlučila sam da baš nju iskoristim kao sredstvo očuvanja našeg dijalekta. Ako veštačka inteligencija može da "oživi" jezike stare hiljadama godina, zašto ne bi mogla da očuva i dijalekte juga Srbije – objašnjava Milena Šović.
Kao osnovu za model koristila je kratke priče i anegdote koje su pisali izvorni govornici, a pripremila je i skup osnovnih gramatičkih pravila kako bi četbot dosledno "držao" dijalekatske obrasce.
Rečnik i glasovna podrška
Milena navodi da je rađena ručna validacija – odgovori bota su proveravani i korigovani kako bi se izbegle greške poput "mešanja standarda i dijalekta" ili neprirodnih konstrukcija.
– U sledećoj fazi planiramo javni, besplatni onlajn rečnik standardni srpski – prizrensko-timočki dijalekat, kao i detaljnu gramatiku. Ovo će pomoći četbotu da još vernije oponaša dijalekt kakav se govori u Leskovcu i okolini – kaže Milena.
Ideja je da se postepeno razviju i botovi koji bi vernije odražavali govor stanovnika Niša, Vranja i Pirota. Najizazovnija faza bi, prema njenim rečima, bila pokušaj – da se oživi dijalekt kojim se nekada govorilo na jugu Srbije, u obliku koji su u svojim delima beležili Stevan Sremac i Bora Stanković.
Trenutno planira da leskovačkom četbotu proširi vokabular i iskoristi tonske zapise izvornih govornika kako bi dobio i glasovnu podršku.
– Otvorena sam za saradnju sa institutima, muzejima, bibliotekama, svima koji žele i misle da mogu da doprinesu da se prizrensko-timočki dijalekt sačuva, standardizuje i koristi u digitalnom svetu – poručuje Milena.
Rušenje barijera i Nušićevi "dvojnici"
Milena Šović smatra da će ovaj dijalekatski četbot biti koristan i zanimljiv svima.
– Za izvorne govornike ovo je način da ostanemo "verni sebi" – da dobijemo digitalni resurs i neku vrstu standardizovane gramatike za dijalekt na kome pričamo, koji će nam omogućiti da ga sačuvamo i prenesemo mlađim naraštajima. S druge strane, verujem da će biti podjednako poučan i onima koji govore standardni srpski jezik. Ovaj projekat može da pokaže da južnjaci nisu "nepismeni" niti da imaju "problem sa gramatikom", već da je reč o tome da naša pravila jednostavno nisu ista kao u književnom jeziku. Mnoge barijere treba srušiti i normalizovati nešto na šta se gledalo, i još uvek se gleda "sa visine" – zaključuje Milena.
Njena prethodna dva četbota – Nikola Tesla i Branislav Nušić – već su doživela uspeh. Teslin četbot je zasnovan na proverenim podacima i komunicira na pet jezika koje je naučnik znao, a već je korišćen u nastavi i deo je stalne postavke Muzeja nauke i tehnike u Beogradu.
Četbot Branislava Nušića osmišljen je da verno odražava stil pisanja i humor našeg najpoznatijeg satiričara. Oba projekta su deo šireg plana za razvoj platforme sa "virtuelnim dvojnicima" srpskih istorijskih ličnosti, koja bi se koristila u školama na časovima istorije i srpskog jezika.
Ostavi komentar