Tekst objavljen: 14.10.2013 8:30        


Pravog crnog hleba na tržištu skoro da i nema. Zbog male potražnje, većina pekara prestala je da ga pravi, a zarada na njima neuporedivo je manja u odnosu na zaradu od prodaje specijalnih vrsta hleba. I dok pravi crni hleb može da se nađe samo u boljim pekarama, ostale ovim imenom zovu obojene mešavine u kojima ima najviše običnog, belog brašna.

Crni dani za crni hleb: Niti ga ima, niti ga kupujemo

Najveća zarada u pekarstvu je upravo proizvodnja specijalnih vrsta hleba. Najjeftinija „specijalna vekna” košta oko 80 dinara, a cene idu i do 500 dinara.

Željko Babić, tehnolog hrane, objašnjava da većina kupaca zapravo i ne želi da kupi pravi crni hleb, iako je jeftiniji od specijalnih vrsta. - Ljudi su na našim prostorima navikli na ukus belog hleba. Država je pokušala da uredbom primora pekare da proizvedu određene količine pravog crnog hleba, ali se kupcima nije dopadao njegov izgled i velike količine odlazile su u smeće. Naši građani žele zdraviji hleb, ali da ima miris i ukus belog, nezdravog. Tu su svoje mesto pronašle specijalne vrste - ističe Babić.
Zato umesto crnog, potrošači sve više kupuju specijalne vrste hleba koje sadrže razne dodatke i semenke koje ovom hlebu značajno podižu cenu, iako se u mnogim slučajevima u njima nalazi belo brašno tip 500.

Ne samo što je u ovom slučaju u pitanju obmana kupaca nego kod potrošača koji ne smeju da jedu beli hleb korišćenje ovakve namirnice može da stvori i zdravstvene probleme.

Koliko je ovaj problem rasprostranjen najbolje pokazuje to što u Srbiji postoji oko 7.000 pekara, a procenjuje se da je skoro polovina u sivoj zoni. Kako ove pekare nikome ne odgovaraju za kvalitet svojih proizvoda, nije ni čudno što se na tržištu i dalje može pronaći crni hleb koji u čaši vode - pobeli.

- Ne razumem zašto trgovci i inspekcije ne reaguju na sve masovniju pojavu ovog pogrešno deklarisanog proizvoda na tržištu. Do kada će država biti toliko inertna i koga ona zapravo štiti? U najmanju ruku je nekorektno pravdanje nadležnih inspekcija da u državi ne postoji dovoljan broj inspektora, pogotovo kada se radi o kvalitetu hleba - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.



Uprkos lošoj reputaciji po zdravlje, hleb je i dalje najizazovniji greh, a u Srbiji se u proseku po stanovniku godišnje pojede oko 105 kilograma hleba, što je ubedljivo najveća potrošnja u Evropi.

Na tržištu postoje i gotove smeše koje su obojene, a služe kao dodatak belom brašnu. One nisu štetne po zdravlje, ali se od njih ne dobija pravi crni hleb.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
pecivo hleb pekari potrošači prava potrošača zaštita potrošača kupovina životne namirnice namirnice Srbija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana