Tekst objavljen: 09.06.2015 8:55        


ZAGREB, 25. maj (Tanjug) - Zahvaljujući jačanju potrošnje i izvoza, većina hrvatskih makroekonomista procenjuje da je hrvatska privreda u prvom tromecsečju ove godine porasla drugi kvartal zaredom, čime bi se definitivno potvrdilo da je posle šest godina izašla iz recesije.

Hrvatski analitičari: Minimalan rast u prvom kvartalu

ZAGREB, 25. maj (Tanjug) - Zahvaljujući jačanju potrošnje i izvoza, većina hrvatskih makroekonomista procenjuje da je hrvatska privreda u prvom tromecsečju ove godine porasla drugi kvartal zaredom, čime bi se definitivno potvrdilo da je posle šest godina izašla iz recesije.
Državni zavod za statistiku (DZS) još nije objavio prvu procenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvi kvartal, ali su makroekonomisti, koji su učestvovali u anketi Hine, procenili u proseku da je privreda porasla 0,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Tportal.
Kako se navodi, ukoliko se te procene obistine, bilo bi to drugo tromesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom na to da je u poslednjem kvartalu prošle godine ojačao 0,3 odsto. Bila bi to i definitivna potvrda da je pirvreda, posle šest godina, izašla iz recesije, ističu stručnjaci.
Skoro svi najznačajniji podaci pokazuju pozitivna kretanja u prvom kvartalu, mada je takav trend podstaknut, pre svega, oporavkom inostrane tražnje. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je od januara do marta izvezla robe u vrednosti 19,3 milijarde kuna (2,5 milijardi evra), što je 7,5 odsto više nego u istom razdoblju lani. To se najviše duguje ubrzanju rasta privrede Evropske unije, najvećeg hrvatskog spoljnotrgovinskog partnera.
Uvoz je istovremeno porastao 4,5 odsto, na 31,8 milijardi kuna.
Većina makroekonomista ukazuje i na blago, ali stabilno jačanje potrošnje. U martu je promet u trgovini na malo realno porastao osmi mesec zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabieležen još od 2007. Procenjuje se da je u prva tri meseca promet u trgovini na malo povećan 1,7 odsto na godišnjem nivou.
"Ocenjujemo da je lična potrošnja pozitivno doprinela BDP-u, pod uticajem poreskog rasterečenja ličnog dohotka, pada cena nafte i porasta broja dolazaka inostranih turista", navodi se u anketi Hine.
Medjutim, pojedini stručnjaci ističu da domaća tražnja još "grebe po dnu". Iako se odredjeni pozitivni pomaci vide kod trgovine na malo, oni su još ograničenog delovanja, s obzirom na niske nivoe na kojima se lična potrošnja nalazi.
Dodaju da bi pozitivno na BDP mogao uticati rast industrijske proizvodnje, mada je poslednjih meseci usporio. Prema kalendarski prilagodjenim podacima, u prvom kvartalu industrijska proizvodnja porasla je 0,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u prethodnom kvartalu skočila više od 3,0 odsto na godišnjem nivou.
Isto tako, dalji pad kapitalnih investicija i državne potrošnje mogao bi i dalje ograničavati rast BDP-a.
Ekonomisti upozoravaju i na pad investicija i slabost gradjevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prva dva meseca ove godine obim gradjevinskih radova bio je 3,2 odsto manji u odnosu na isti period lani.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana