Tekst objavljen: 24.10.2013 9:30        


Privreda je u Srbiji nelikvidna a građani obazrivi. Zato je bankama sve teže da nađu poželjnog klijenta. Ukupna kreditna aktivnost je u septembru opala 0,6 odsto samo kod građana. U takvoj situaciji banke se sve više okreću drugim izvorima prihoda. Kao zlatna koka pojavile su se provizije.

Jedino ne plaćate ulazak u banku, sve ostalo ima tarifu

Klijent jedino ne plaća ulazak u banku, sve ostalo ima svoju tarifu. Lane su banke od kamata prihodovale milijardu evra a od provizija nešto više od 300 miliona.

Mogu li klijenti da zaštede na tim troškovima? Srećom, odgovor je potvrdan. Pre nego što se uopšte otvori račun u banci, treba se raspitati o ponudi. Najracionalnije je izabrati samo usluge koje se stvarno koriste. Znači, bolje račun gde klijent bira ono što želi nego paket. Interesanto je da kod nas broj računa prelazi šest miliona a korisnika je samo 4,56 miliona. Račun koji se ne koristi trebalo bi zatvoriti. Isto tako, klijenti treba da provere da li im trebaju baš dve kreditne kartice jer kod nas većina ima muku da servisira obavez i s jedne jedine. Isto važi i za dve debitne. Uštede su znatne.
Kako funkcioniše sistem provizija? Komitenti banaka plaćaju je na tekuće račune i sve usluge koje obave preko njih: plaćanje računa i drugih obaveza, članarinu za kartice. Čekovi su sve popularniji, a kako se od njih ne dobija kamata, banke su se snašle pa naplaćuju njihovo izdavanje. Najjeftiniji papirić – ček je pet dinara pa naviše. Malo-pomalo pa se skupi.

Kada otvara tekući račun u banci, klijent može birati osnovni ili paket račun ili stepenovane usluge. Vođenje računa plaća se od 100 do 500 dinara. Uz skuplju uslugu klijent dobija šansu za elektronska plaćanja i obaveštenja o promenama na računu, često i „besplatno“ korišćenje kartica.

Ukoliko je izabrao jeftiniju varijantu, dodatne usluge plaća posebno. Obaveštenje o promenama se dodatno naplaćuje od 50 do sto dinara, članarine za kartice su od 200 do 300 dinara. Na prvi pogled to su male sume.

Troškovi vezani za račun se plaćaju mesečno a za kartice godišnje pa se nakupi bar 3.000 godišnje za jednog klijenta, i to u jeftinijoj varijanti.

Ali u Srbiji trenutno ima 6.718.045 tekućih računa građana. Za gotovo svaki od njih vezana je bar jedna debitna kartica. Tu su i kreditne kartice, a njih je krajem prošlog meseca, po podacima Kreditnog biroa, bilo 1.152.571. Dodatnu zaradu predstavljaju i krediti: troškovi obrade se kreću od 0,5 do 2,7 odsto.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

2 komentara

  1. User image
    Сима 24.10.2013 17:09

    А ви идите лепо у АИК банку, тамо се НИШТА не плаћа. Ја сам на крају полудео од ових силних "ситних" провизија, проверио услове у свим банкама и на крају отишао код њих. Не само да нема плаћања одржавања рачуна, издавања картица и осталих глупости већ се добија камата на средства на рачуну. Јесте ситно, 30-70 динара али то ДОБИЈАТЕ док вам остале банке узимају пар стотина динара месечно. Помножите са 12 месеци па видите шта добијате. Нису у питању паре већ принцип - нећу да ме неко шиша као овцу.
    Овде имам е-банкарство (опет наравно бесплатно) па не плаћам никакву провизију ни на рачуне.

  2. User image
    Samo štednja. 24.10.2013 23:41

    Sarkazam na mestu, a banke ipak služe i za te usluge zaslužuju da budu nagradjene, odnosno oni tim novcem pokrivaju mnoge troškove, ako ne možda i sve. Ipak su to veliki sistemi uglavnom.

    Volim da prodajem novac, ne volim da ga kupujem.

    I molim vas ako imate mogućnosti proverite ove navode o pomenutoj banci iznad, ili je dezinformacija? Ili je za pravna lica?

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke klijent banke klijenti banke prava klijenta banke zaštita klijenata banke tarife banke tarifa banke, provizija naknade, provizije provizija bankarski troškovi

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana