Prazan račun posle odmora ne mora biti problem ako smo novcem unapred dobro upravljali.
Odmor je završen, koferi su raspakovani, ali mnoge tek tada čeka suočavanje sa finansijskom realnošću.
Prazan račun posle putovanja ne mora, međutim, da znači da je novac potrošen pogrešno. Ključni problem je, prema rečima Dušana Uzelca, urednika portala Kamatica, u tome da li smo unapred znali koliko možemo da potrošimo i da li smo tim novcem upravljali.
- Ako ne upravljamo finansijama, one će upravljati nama - ističe Uzelac za News Max, objašnjavajući da sama potrošnja nije problem.
Novac, kako kaže, upravo i služi tome da se koristi i da nam kroz različite transakcije obezbedi određeni komfor. Zbog toga, smatra, ni tokom letovanja ne treba razmišljati o štednji na isti način kao u svakodnevnom životu.
- Na letovanju se ne drži dijeta i ne štedi - slikovito je objasnio, uz napomenu da odmor treba da bude vreme fizičkog i psihičkog opuštanja. Ipak, da bi takva potrošnja ostala bez posledica po kućni budžet, neophodno je unapred napraviti računicu.
Kada čovek zna koliko novca ima na raspolaganju, odluke postaju jednostavnije. Umesto osećaja krivice zbog potrošenog novca ili nezadovoljstva sopstvenom finansijskom situacijom, pred sobom ima jasnu matematiku, odnosno koliko može, a koliko ne može da potroši.
Uzelac smatra da ne postoji univerzalan odgovor na pitanje koliko novca treba imati ušteđenog pre odlaska na put. Finansijske mogućnosti i nivo komfora razlikuju se od osobe do osobe, pa svako treba da odredi granicu koja mu odgovara.
Suština štednje, međutim, nije u tome da se čovek jednog dana jednostavno odluči da počne da odvaja novac.
- Štednja nije akcija, ona je manifestacija Vi ne možete da odlučite danas da štedite, ali možete da menjate potrošačke navike. Upravljajte prihodom ili rashodom, samim tim možete da odlučite šta nećete i tu je ključna računica o kojoj govorim - poručio je Uzelac.
Poseban problem predstavljaju troškovi koji se ne pojavljuju svakog meseca. Pored redovnog mesečnog ciklusa, plate, računa i svakodnevne potrošnje, postoje i godišnji izdaci poput letovanja, registracije automobila, proslava, polaska dece u školu ili novogodišnjih troškova.
Tu su i veći izdaci koji se ponavljaju na nekoliko godina, poput kupovine automobila. Kada se sve te obaveze saberu i rasporede na 12 meseci, dobija se realnija slika toga koliko zapravo košta život jednog domaćinstva.
Zato, kaže Uzelac, cilj ne bi trebalo da bude slepo pridržavanje određene formule, već pronalaženje sistema koji odgovara sopstvenom životu.
Pravilo 50/30/20, prema kojem se 50 odsto prihoda izdvaja za potrebe, 30 za želje, a 20 za štednju, može biti polazna tačka, ali ne i univerzalno rešenje.
- Svi saveti su dobri onoliko koliko su primenjivi u našem životu - poručio je Uzelac.
Promena, prema njegovim rečima, počinje od svakodnevnih navika i načina razmišljanja.
- Poenta je promeniti dnevne navike i način razmišljanja. Prvih nekoliko pokušaja možda neće biti uspešno, ali to ne treba posmatrati kao grešku, već kao neoptimizovanu primenu na vaš život i naći ono što vama najviše odgovara - zaključuje urednik portala Kamatica.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar