Kina jesmanjila ključne kamatne stope za 10 baznih poena, prvi put nakon sedam meseci,jer joj jači juan i popuštanje trgovinskih tenzija ostavljaju prostor za labaviju monetarnu politiku u cilju podsticanja privrede
Ovom odlukom, jednogodišnja referentna kamatna stopa (LPR) smanjena sa 3,1 odsto na 3,0 odsto, dok je petogodišnja LPR smanjena sa 3,6 odstona 3,5 odsto. Ovo je prvo smanjenje kamatnih stopa od oktobra, kada je centralna banka prethodno snizila stope za 25 baznih poena, dok Peking pojačava napore da ojača privredu.
Referentne kamatne stope, koje se obično naplaćuju najboljim klijentima banake, izračunavaju se mesečno na osnovu predloga komercijalnih banaka dostavljenih Narodnoj banci Kine. Jednogodišnja LPR utiče na korporativne i većinu potrošačkih kredita u Kini, dok petogodišnja LPR služi kao referentna stopa za stambene kredite.
Smanjenje kamatnih stopa usledilo je nakon što su brojne državne komercijalne banke ranije u utorak snizile kamate na štedne uloge i do 25 baznih poena, u pokušaju da zaštite svoju neto kamatnu maržu, čime su otvorile prostor za smanjenje ključnih kreditnih stopa. Narodna banka Kine verovatno će nastaviti sa ublažavanjem monetarne politike, navodi Zičun Huang, glavni ekonomista kompanije Kapital Ekonomiks, koji prognozira da će referentne kamatne stope do kraja godine biti dodatno snižene za 40 baznih poena.
Ova serija smanjenja stopa deo je šireg paketa podsticajnih mera koje je Peking najavio ranije ovog meseca, a koji uključuje i snižavanje kamatnih stopa i iznosa obaveznih rezervi koje banke moraju da drže. Takođe je smanjena i kamata na stambene kredite u okviru nacionalnog Fonda za stambenu štednju, državnog programa za subvencionisano stanovanje, i to za 25 baznih poena.
Kineski ofšor juan se delimično oporavio od pritisaka na devalvaciju i ostao relativno stabilan, što je u velikoj meri posledica slabljenja američkog dolara. Prema podacima LSEG-a, valuta je ojačala više od 2,8 odstou odnosu na dolar od kada je prošlog meseca zabeležila rekordno nizak nivo od 7,4287.
Pozivi na dodatne podsticaje
Blaga smanjenja kamatnih stopa sama po sebi verovatno neće „značajno“ podstaći tražnju za kreditima niti oživeti širu ekonomiju, ocenjuje Huang, dodajući da teret podrške tražnji i dalje uglavnom leži na fiskalnoj politici. Međutim, kreatori politike možda neće biti skloni dodatnom proširivanju fiskalne podrške izvan onoga što je već predviđeno budžetom za ovu godinu, posebno nakon nedavnog smirivanja trgovinskih tenzija i smanjenja tarifa, dodaje Huang.
Strahovi od trgovinskog rata su se povukli nakon sastanka trgovinskih predstavnika SAD i Kine u Švajcarskoj početkom meseca, koji je doveo do smanjenja carina između dve najveće svetske ekonomije. Peking i Vašington su se dogovorili da u narednih 90 dana ukinu većinu međusobnih tarifa, čime je otvoren prostor za dalje pregovore i postizanje trajnijeg sporazuma.
Taj razvoj situacije podstakao je brojne globalne investicione banke da povećaju svoje prognoze rasta kineske ekonomije za ovu godinu, uz istovremeno ublažavanje očekivanja kada je reč o dodatnim stimulativnim merama, s obzirom na to da Peking nastoji da ostvari cilj rasta od oko 5 odsto.
Nomura je podigla svoju prognozu rasta BDP-a Kine za drugo tromesečje sa 3,7 odstona 4,8 odsto, zahvaljujući otpornim ekonomskim pokazateljima u aprilu, dok je godišnja projekcija rasta podignuta sa 3,5 odstona 3,7odsto. Uprkos kratkoročnom optimizmu, banka upozorava na visok rizik da se kineska privreda suoči sa dvostrukim udaromusled produžene krize u sektoru nekretnina i mogućnosti da SAD ponovo pojačaju trgovinske pritiske kroz nove carine.
Ambiciozna očekivanja
Kineske vlasti su za ovu godinu postavile ambiciozan cilj privrednog rasta od oko 5 odsto. Veleprodajne cene zabeležile su u aprilu najveći pad u poslednjih šest meseci, dok su potrošačke cene pale treći mesec zaredom, što ukazuje na uporne deflatorne pritiske u kineskoj privredi. Dok se ekonomija bori sa posledicama deflacije, ekonomisti široko očekuju da će Peking uvoditi dodatne podsticajne mere postepeno i sporijim tempom.
Dodatne mere podsticaja verovatno će biti umerenije i odložene, s obzirom na niži nivo carinskih opterećenja, ukazuje tim ekonomista iz Morgan Stanlija. Oni ističu da bi deflacija mogla da potraje, s obzirom na i dalje visoke tarife i reaktivnu ekonomsku politiku, i da će viši carinski nameti na kraju oslabiti spoljnu tražnju, nakon što splasne kratkoročni skok izvoza, dodatno pogoršavajući problem viška kapaciteta u domaćoj privredi.
Ostavi komentar