Čišćenje dimnjaka pred grejnu sezonu može da otvori pitanje koje često izaziva rasprave među stanarima - ko zapravo treba da plati račun ako dimnjak koristi samo nekoliko stanova?
Propisi prave važnu razliku između zajedničkog dimnjaka i instalacije koja pripada samo jednom stanu.
Kada dimnjak služi zgradi ili većem broju stanova, on predstavlja zajednički deo zgrade. To znači da njegovo održavanje nije obaveza samo vlasnika stanova koji trenutno koriste peći, već se organizuje preko stambene zajednice.
Upravnik organizuje kontrolu i čišćenje, dok vlasnik pojedinačnog stana ne bi trebalo samostalno da otvara novi priključak ili priključuje peć bez prethodne provere dimovodnog kanala.
Ko plaća čišćenje zajedničkog dimnjaka
Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, dimnjaci i kanali za provetravanje spadaju među zajedničke građevinske elemente zgrade.
Skupština stambene zajednice donosi program održavanja i odluke o potrebnim radovima, dok upravnik organizuje njihovo sprovođenje. To podrazumeva i kontaktiranje nadležne dimničarske službe, kao i omogućavanje pristupa krovu, tavanu i otvorima namenjenim čišćenju.
Troškove redovnog održavanja snose vlasnici posebnih delova zgrade prema pravilima finansiranja stambene zajednice.
Ipak, način na koji će konkretan račun biti raspoređen može da zavisi od odluke same stambene zajednice, lokalnih propisa i cenovnika pružaoca dimničarskih usluga. Zbog toga nije moguće unapred reći da se svaki trošak deli isključivo prema kvadraturi ili podjednako na svaki stan.
Šta ako stanar uopšte ne koristi peć
Česta dilema nastaje kada pojedini stanari smatraju da čišćenje dimnjaka treba da plate samo oni koji na njega imaju priključenu peć. Međutim, zajednički dimnjak ostaje deo zgrade čak i kada neki stanovi trenutno ne koriste svoje priključke. Vlasnici stanova učestvuju u održavanju zajedničkih delova zgrade bez obzira na to koliko ih pojedinačno koriste, slično kao kod krova, fasade i drugih zajedničkih instalacija.
Situacija je drugačija ukoliko dimovodna cev ili uređaj služe isključivo jednom stanu i ne predstavljaju zajednički deo zgrade. U tom slučaju njihovo održavanje i popravku snosi vlasnik tog stana.
Dodatno, ukoliko lokalna dimničarska služba svoje usluge neposredno naplaćuje evidentiranim korisnicima ložišta, primenjuju se njen cenovnik i odgovarajuća lokalna odluka.
Dimnjak ne treba čistiti u sopstvenoj režiji
Prema Zakonu o komunalnim delatnostima, dimničarske usluge obuhvataju kontrolu i čišćenje dimovodnih i ložišnih objekata i uređaja, kao i pregled novih ili dograđenih sistema i druge stručne provere.Te poslove obavlja komunalno preduzeće ili drugi pružalac koji ispunjava propisane uslove.
Koliko često dimnjak mora da se čisti nije isto u svim delovima Srbije. Gradovi i opštine svojim odlukama uređuju način pružanja dimničarskih usluga, dok potrebna učestalost zavisi i od goriva, vrste uređaja i intenziteta njegovog korišćenja.
Zbog toga bi upravnik pred početak grejne sezone trebalo da proveri koja je služba lokalno nadležna i kada je poslednji put obavljena kontrola.
Vlasnik ne sme sam da probija zajednički dimnjak
Poseban oprez potreban je kada vlasnik stana želi da priključi novu peć.
Činjenica da dimnjak prolazi kroz zid stana ili da postoji stari zazidani otvor ne znači automatski da vlasnik ima pravo da ga koristi. Kanal može da pripada drugoj vertikali, da već ima priključen uređaj ili da tehnički ne odgovara novoj peći. Pošto je reč o zajedničkom delu zgrade, vlasnik ne bi trebalo samostalno da buši, proširuje ili menja dimnjak bez odgovarajuće odluke stambene zajednice.
Pre izvođenja radova potrebno je proveriti prohodnost, zaptivenost, presek i visinu kanala, broj postojećih priključaka, vrstu goriva i mogućnost pravilnog dovoda vazduha. Peć treba da priključi stručno lice osposobljeno za odgovarajuću vrstu uređaja i goriva, nakon pregleda dimovodnog kanala.
Ako novi priključak zahteva radove koji služe isključivo jednom stanu, trošak po pravilu snosi vlasnik koji ih traži. Ako se, međutim, utvrdi da je zajednički dimnjak oštećen i predstavlja opasnost za zgradu, njegovu sanaciju organizuje i finansira stambena zajednica.
Zbog toga je preporučeni redosled pred grejnu sezonu jasan - prvo pregled i čišćenje dimnjaka, zatim potrebna odluka stambene zajednice, pa tek onda priključivanje peći, prenose Nekretnine.rs
Ostavi komentar