OECD podaci pokazuju velike razlike među državama - dok sever i centralna Evropa beleže dvocifrene stope štednje, pojedine zemlje jedva prelaze 4 odsto, a Grčka je duboko u minusu
Prema podacima OECD-a, najveće stope neto štednje domaćinstava u Evropi tokom 2024. i 2025. godine beleže Švedska i Mađarska, sa oko 14,7 odsto raspoloživog prihoda koji građani uspevaju da odvoje sa strane. Odmah iza njih, sa više od 10 odsto, nalaze se Češka, Francuska, Nemačka i Holandija.
U grupi zemalja koje su iznad evropskog proseka nalaze se i Španija i Irska, sa 9,2 i 9 odsto. Iako se smatraju stabilnim ekonomijama, Velika Britanija i Italija imaju znatno niže stope neto štednje, od 4,7 i 3,2 odsto. U ovu grupu spadaju i Danska sa 7,5 odsto i Finska sa 4,4.
Zemlje poput Estonije, Litvanije, Portugala i Slovačke nalaze se pri dnu liste, sa manje od četiri odsto štednje. U Letoniji domaćinstva, prema podacima, praktično troše sav prihod koji ostvare. Na dnu liste nalazi se Grčka kao jedina evropska zemlja sa negativnom stopom štednje domaćinstava od -9,3 odsto, što znači da građani troše više nego što zarađuju, pa razliku pokrivaju ušteđevinom ili zaduživanjem.
Stručnjaci navode da uzroke toga treba tražiti u posledicama dužničke krize iz 2010. godine, koja je dugoročno oslabila finansijsku stabilnost stanovništva. Evropljani danas štede pre svega iz opreza - zbog straha od ekonomske nestabilnosti, rasta troškova života i neizvesne budućnosti.
Penzija ostaje jedan od glavnih motiva za odvajanje novca. Zanimljivo je da Evropa u proseku štedi znatno više od Sjedinjenih Američkih Država, gde je stopa štednje domaćinstava značajno niža nego u evrozoni, koja se kreće oko 14 - 15 odsto.
Ostavi komentar