Stanovi u Splitu danas su jednako nedostupni lokalnom stanovništvu kao i oni u Lisabonu, pokazuju najnoviji podaci platforme Numbeo.
Prema odnosu cena nekretnina i prihoda domaćinstava, hrvatski grad našao se na samom vrhu liste najmanje pristupačnih i najskupljih stambenih tržišta u Evropi. Dok hiljade mladih širom Evrope sve teže dolaze do sopstvenog doma, Split i Lisabon dele neslavno prvo mesto među velikim evropskim gradovima.
U oba grada prosečna cena stana iznosi čak 18,7 godišnjih prihoda prosečnog domaćinstva. Odnos cene nekretnine i prihoda jedan je od najčešće korišćenih pokazatelja priuštivosti stanovanja.
On pokazuje koliko je godina rada potrebno prosečnom domaćinstvu da kupi stan ili kuću. Prema proceni Majka Langena, višeg ekonomiste za tržište nekretnina u holandskoj banci ABN AMRO, već odnos veći od 10 smatra se problematičnim za kupce.
Pored Splita i Lisabona, među deset evropskih gradova sa najnepriuštivijim stanovima nalaze se i Prag, Milano, Tirana, Beč, Beograd, Pariz, London i Brno.
Cene rastu mnogo brže od plata
Primer Lisabona pokazuje koliko lokalno stanovništvo sve teže može da priušti sopstveni dom.
U poslednjih deset godina cene nekretnina u Portugalu porasle su gotovo 240 odsto, pokazuju podaci Global Property Guide-a.Istovremeno su prosečne plate porasle za svega oko 59 odsto, sa približno 839 evra mesečno na 1.333 evra. U centru Lisabona kvadratni metar stana u proseku košta 6.763 evra. To znači da stan od 50 kvadratnih metara košta oko 338.000 evra.
Uporedi li se to sa prosečnom neto platom od oko 1.416 evra mesečno, odnosno oko 17.000 evra godišnje, proizlazi da je za kupovinu takvog stana potrebno gotovo 19 godina rada, pod pretpostavkom da se ceo prihod troši isključivo na kupovinu nekretnine.
Sličan trend poslednjih godina beleži i Hrvatska, naročito na primorju i u turističkim centrima, gde su rast cena podstakli turizam, kratkoročno izdavanje stanova i interesovanje stranih kupaca.
Premalo stanova i prespora gradnja
Stručnjaci upozoravaju da je jedan od ključnih razloga rasta cena nedostatak stambenih jedinica.
U svom ekonomskom izveštaju za 2026. godinu OECD je Portugal svrstao među zemlje sa najslabijom dostupnošću stanovanja u razvijenom svetu, navodeći regulatorne prepreke, slabo razvijeno tržište iznajmljivanja i prespor odgovor ponude na rast tražnje.
Portugal godišnje izgradi između 25.000 i 30.000 novih stanova, iako procene govore da je potrebno između 45.000 i 50.000 kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. Pored toga, svega oko dva odsto ukupnog stambenog fonda čine socijalni stanovi, što je među najnižim udelima u Evropi.
Analitičari upozoravaju da nedostatak stanova nije jedini razlog. Istraživanje ABN AMRO-a pokazuje da su rast prihoda i niže kamatne stope do sada imali znatno veći uticaj na rast cena nekretnina nego demografska kretanja ili manjak novih stanova, navode hrvatski mediji.
Talas protesta
Stambena kriza poslednjih godina izazvala je i talas protesta u Portugalu.Pokret Casa para Viver („Domovi za život“) od 2023. godine organizuje masovne proteste pod sloganom „Já Não Dá“ („Ovako više ne može“), zahtevajući strožu kontrolu kirija, više pristupačnih stanova i aktiviranje praznih nekretnina.Posledice stambene krize, upozoravaju stručnjaci, prevazilaze samo tržište nekretnina.
Jaime Luke, član Savetodavnog odbora Evropske komisije za stanovanje, ističe da gradovi gube ekonomsku konkurentnost kada učitelji, medicinske sestre, policajci, studenti i mladi stručnjaci više ne mogu da priušte život u njima. Uprkos sve lošijoj priuštivosti stanovanja, većina ekonomista ne očekuje skori krah tržišta nekretnina u Portugalu.
Portugalska centralna banka upozorila je da nedostatak stanova i dalje snažno podstiče rast cena, dok stroga pravila kreditiranja za sada ograničavaju prekomerno zaduživanje građana.Analitičari BPI Research-a čak su povećali procenu rasta cena nekretnina u Portugalu za 2026. godinu na 11,7 odsto.
Ostavi komentar