Nekada je važilo za jedno od najluksuznijih letovališta na Mediteranu, mesto na kojem su odmarale holivudske zvezde i najbogatiji turisti.
Danas su njegovi hoteli napušteni, ulice puste, a nekada raskošne zgrade polako propadaju.
Varoša, na istočnoj obali Kipra, jedno je od najneobičnijih mesta u Evropi, čija je sudbina zauvek promenjena tokom leta 1974. godine.
Šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka Varoša je bila simbol luksuza i bezbrižnog života. Ovo turističko naselje, koje pripada gradu Famagusti, privlačilo je hiljade posetilaca zahvaljujući dugim peščanim plažama, luksuznim hotelima, restoranima i bogatom noćnom životu.
Među poznatim ličnostima koje su boravile u ovom delu Kipra bili su Elizabet Tejlor, Ričard Barton i Brižit Bardo. Varoša je tada predstavljala jednu od najpoželjnijih destinacija za odmor, a turistički razvoj bio je toliko intenzivan da su se gradili novi hoteli i apartmanski kompleksi.
Međutim, sve se promenilo 1974. godine.
Nakon državnog udara na Kipru, iza kojeg je stajala grčka vojna hunta, usledila je turska vojna intervencija. U avgustu iste godine turske snage zauzele su i područje Famaguste, zbog čega su desetine hiljada stanovnika Varoše pobegle iz svojih domova.
Mnogi su poneli samo najneophodnije stvari, verujući da će se vratiti čim se situacija smiri. Nisu mogli ni da pretpostave da će njihovo odsustvo potrajati decenijama. Umesto povratka normalnom životu, Varoša je ograđena i stavljena pod vojnu kontrolu.
Pristup je decenijama bio zabranjen gotovo svima, osim vojnim licima i pojedinim predstavnicima Ujedinjenih nacija.Vremenom su nekada luksuzni hoteli počeli da propadaju. Prozori su popucali, fasade su se urušavale, a vegetacija je preuzimala napuštene ulice i dvorišta. Zgrade koje su nekada predstavljale simbol turističkog prosperiteta pretvorile su se u ruševine.
Posebno potresnu sliku predstavljaju napuštene stambene zgrade i prodavnice, koje podsećaju na svakodnevni život prekinut ratom. Varoša je tako postala poznata kao grad duhova, mesto na kojem je politički sukob zaustavio razvoj jednog od najpoznatijih mediteranskih letovališta.
Posle 46 godina izolacije, 2020. godine deo Varoše ponovo je otvoren za posetioce. Turistima je omogućeno da se kreću određenim ulicama i obilaze delove nekadašnjeg letovališta, ali veliki deo područja i dalje je zatvoren.
Odluka o delimičnom otvaranju izazvala je i političke kontroverze. Republika Kipar i Ujedinjene nacije godinama insistiraju na rešavanju statusa Varoše u skladu sa relevantnim rezolucijama Saveta bezbednosti, dok pitanje povratka nekadašnjih stanovnika i njihove imovine ostaje nerešeno.
Danas posetioci mogu da šetaju pored napuštenih hotela i uživaju u pogledu na iste one plaže koje su nekada privlačile svetsku elitu. Ipak, iza privlačne obale krije se priča o hiljadama ljudi koji su izgubili svoje domove.
Varoša je ponovo dobila turiste, ali ne i život kakav je nekada imala. Više od pola veka nakon događaja koji su je pretvorili u grad duhova, njena budućnost i dalje je neizvesna, prenosi Metropolitan.
Ostavi komentar