Vlada pokušava da smanji broj automobila i promeni „kulturu vožnje“, ali kritičari upozoravaju da bi efekat mogao biti simboličan u odnosu na rastući broj vozila na ostrvu.
Malta, ostrvska država sa jednom od najvećih gustina vozila u Evropi, odlučila se na nesvakidašnji korak u borbi protiv hroničnih saobraćajnih gužvi. Vlada je pre nekoliko meseci pokrenula program pod nazivom „Šema odricanja od vozačke dozvole“ (Driving Licence Surrender Scheme), nudeći mladim vozačima čak 25.000 evra da se na pet godina odreknu vožnje. Podsticaj se isplaćuje u pet jednakih godišnjih rata od po 5.000 evra, a prva uplata stiže odmah nakon što učesnik preda svoju vozačku dozvolu.
Cilj ove finansijske mere, kako navode vlasti, jeste da izazove „šok mobilnosti“ i podstakne promenu navika pre nego što zavisnost od automobila postane duboko ukorenjena, naročito među mlađom populacijom. Interesovanje je, prema prvim informacijama, premašilo očekivanja, što sugeriše da je za mnoge mlade finansijska nezavisnost privlačnija od slobode koju pruža posedovanje automobila.
Međutim, ulazak u program nije jednostavan i prati ga niz strogih uslova. Prijavu mogu podneti isključivo osobe mlađe od 30 godina koje najmanje sedam godina žive na Malti i poseduju vozačku dozvolu B kategorije najmanje 12 meseci. Iz programa su automatski isključeni svi kojima je vozačka dozvola ikada bila oduzeta ili suspendovana, kao i oni čije radno mesto zahteva posedovanje dozvole. Takođe, kandidati ne smeju imati vozačke dozvole izdate van Evropske unije.
Nakon odobrenja prijave, učesnik potpisuje ugovor kojim se obavezuje da tokom narednih pet godina neće upravljati nijednim motornim vozilom - ne samo na Malti, već bilo gde u svetu. Obaveze i kazne jasno pokazuju koliko ozbiljno država pristupa ovom programu. Ukoliko policija zatekne učesnika za volanom, suočiće se sa automatskom kaznom od 5.000 evra, moraće da vrati sav do tada primljeni novac, a mogu uslediti i dodatne pravne posledice. Prevremeni izlazak iz programa jeste moguć, ali je finansijski veoma nepovoljan.
U zavisnosti od trenutka odustajanja, učesnik mora da vrati preostali iznos podsticaja i plati dodatne penale koji mogu dostići i 20.000 evra. Ni povratak vožnji nakon isteka pet godina nije automatski. Da bi ponovo dobili dozvolu, bivši učesnici moraju da podnesu novi zahtev i prođu najmanje 15 časova dodatne obuke u auto-školi, kako bi se proverilo da li su njihove vozačke veštine i dalje na zadovoljavajućem nivou.
Ministar saobraćaja Kris Bonet brani inicijativu kao važan deo šireg plana reforme prevoza, ističući da vlada ne želi da primorava građane na promene, već da ih podstakne da ih dobrovoljno prihvate. Program, koji je otvoren za prijave do juna 2026. godine, deo je petogodišnjeg budžeta vrednog 25 miliona evra.
Ideja je da se smanji broj aktivnih vozača, podstakne korišćenje javnog prevoza i, na kraju, smanji zagađenje vazduha. Prema rečima ministra, cilj je da se prekine dugogodišnja „kultura automobila“ koja je Maltu dovela na ivicu saobraćajnog kolapsa, sa gotovo 0,8 vozila po stanovniku, što predstavlja jednu od najviših stopa na svetu.
Uprkos optimizmu vlade, brojni kritičari, uključujući saobraćajne stručnjake i opozicione političare, odbacuju program kao puki „kozmetički potez“ koji neće imati stvaran efekat. Sa godišnjim budžetom od pet miliona evra, program može da obuhvati najviše 200 učesnika godišnje. To znači da bi tokom pet godina sa puteva bilo uklonjeno svega 1.000 automobila. Kada se taj broj uporedi sa ukupnim voznim parkom Malte, slika postaje znatno manje optimistična.
Prema zvaničnim statistikama, na Malti je registrovano više od 457.000 vozila, a tokom poslednjeg kvartala broj automobila povećavao se u proseku za 35 novih vozila dnevno. Računica je neumoljiva - broj od 200 vozila, koliko bi godišnje moglo da bude uklonjeno kroz program, nadoknadi se novim registracijama za manje od sedam dana.
Kritičari ističu da maksimalan broj učesnika predstavlja svega 0,04 odsto ukupnog broja vozila na malteškim putevima, što je, prema njihovom mišljenju, zanemarljiv udeo. Skepticizam je izrazilo i Nacionalno veće mladih, koje smatra da „nikakav finansijski podsticaj ne može ubediti mlade da se odreknu automobila uz postojeći sistem javnog prevoza“. Njihov stav je da bi ulaganje istih pet miliona evra u unapređenje autobuske mreže, uvođenje direktnih linija i povećanje učestalosti polazaka donelo daleko veće rezultate i potencijalno uklonilo hiljade automobila sa puteva. Dok se rasprava nastavlja, ostaje otvoreno pitanje da li je ova skupa inicijativa hrabar korak ka održivijoj budućnosti ili tek kap u moru problema koji zahteva mnogo dublje i sistemskije reforme, piše poslovni.hr.
Ostavi komentar